Katolički publicist, novinar, urednik i političar Tias Mortigjija rođen je 7. travnja 1913. u Dubrovniku, gdje je završio realnu gimnaziju, a povijest i zemljopis 1940. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za studija je izdavao ilegalni list »Rakovicu«, a u predavanju »Osnova hrvatske politike«, objavljenu u »Almanahu hrvatskih sveučilištaraca« 1938., iznio je stajalište da je »jedna od najslabijih strana u našoj narodnoj borbi i političkom radu pomanjkanje samopouzdanja i vjere u vlastitu snagu; nestalnost i nesigurnost uvjerenja da mogućnost samostalnog života i opstanka hrvatskoga naroda nije nedostiživi i neostvarivi ideal«. Zbog svojih je političkih pogleda bio zatvaran.
Nakon studija imenovan je asistentom na Katedri za ekonomsku povijest Visoke ekonomsko-komercijalne škole u Zagrebu, ali u službu nije stupio, nego je u travnju 1941. ušao u redakciju dnevnika »Hrvatskoga naroda«, 1942. postao je politički urednik tjednika »Spremnost«, gdje je pisao i pod pseudonimom Pomet, 1943. bio je glavni urednik i ravnatelj, no 1944. je smijenjen jer je zastupao stajalište da se hrvatski narod mora boriti za održanje hrvatske države bez obzira na ideologije i oblike režima.
U svibnju 1945. povukao se u Austriju. Pripisuje mu se suatorstvo »Memoranduma skupine hrvatskih intelektualaca« upućena 29. svibnja 1945. nadležnim mjestima Britanske armije, u kojem se upozorilo na težak položaj izbjeglica i Hrvata u domovini te branilo pravo Hrvata na svoju državu. No 1946. izručen je Jugoslaviji, osuđen na smrt 8. rujna 1947. te strijeljan kod Rakova Potoka, vjerojatno 23. listopada 1947. Za grob mu se ne zna. Županijski sud u Zagrebu 18. veljače 2003. poništio je spomenutu presudu. U zatvoru je napisao »Moj životopis«, tiskan 1996.
Velik broj prikaza, kritika i recenzija objavio je u »Hrvatskoj reviji«, a u »Spremnosti« je objavljivao političke komentare i analize. Bio je suradnik »Hrvatske enciklopedije«.
»Hrvatski narod ima svoje vlastite laičke snage koje će po načelima crkvenog učenja u javnosti organizirati sve što je potrebno da se zaštite interesi najbrojnijeg dijela našeg naroda koji je ostao vjeran načelima: vjere, doma i socijalne pravde«, pisao je u »Luči« 1935. Bio je čovjek načela, dosljedan u obrani hrvatske državotvorne misli i kršćanskih uvjerenja. (L)
