Živimo u burnim vremenima, protkanim drogom, bolestima, ovisnostima, ratovima, a naš rat u svom razgovoru za katalonski dnevnik Sport, koji su prenijeli i hrvatski mediji, spominje i nogometaš Dani Olmo. Stigao je u Zagreb 2014. kao 16-godišnji dječak u nogometni klub Dinamo, odakle je otišao kao jedan od omiljenih stranaca u povijesti hrvatskoga klupskoga nogometa. Španjolac se i nakon odlaska iz Maksimira istaknuo biranim riječima o Hrvatskoj. »Sjećam se svoje prve utakmice u Hrvatskoj na Memorijalu za žrtve rata u Vukovaru. Kada sam vidio dječake i djevojčice, obitelji koje su prošle kroz toliko nesreća, to me šokiralo. Počeo sam shvaćati što je rat i zainteresirao sam se za tu temu. Igrali smo i puno utakmica u Kupu gdje je rat ostavio tragove«, rekao je Olmo, koji i kroz glazbu drži poveznicu s Hrvatskom.
»Kada sam počeo razumijevati jezik, počeo sam slušati pjesme povezane s ratom i šokirale su me riječi tih pjesama, naježio sam se i onda sam htio saznati još i više o ratu. Slušam i dalje te pjesme, one mi bude uspomenu na Hrvatsku«, rekao je. Prisjetio se i početaka u Hrvatskoj, u kojima mu nije bilo lako. »Razvio sam se kao igrač u La Masiji, ali i kao osoba, međutim dogodila se velika promjena kada sam stigao u Hrvatsku. Stigao sam sa 16 godina, sam… Nakon mjesec ili dva stigla je i moja majka, ali i dalje je to bila velika promjena s obzirom na novu državu i jezik. Navikao sam govoriti samo španjolski, a tada sam trebao učiti engleski i hrvatski. Ljudi koje sam upoznao, pogotovo u prvoj momčadi Dinama, puno su mi pomogli«, rekao je Olmo.
Za razliku od Olma mladi sve više uzimaju različite droge istodobno. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) otvorio je Info liniju za ovisnosti. »U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećane prevalencije uporabe svih sredstava ovisnosti, posebice droga, čija je dostupnost i sve veća raznolikost javnozdravstvena ugroza. Mladi ljudi sve više konzumiraju različite vrste psihoaktivnih tvari istodobno, čime se pojačavaju učinci, ali i rizici«, upozorili su iz HZJZ-a. Nove izazove na području ovisnosti donose prekomjerna uporaba interneta i društvenih mreža, kockanje, klađenje, igranje videoigrica. HZJZ naglašava da i prekomjerno i problematično igranje igara na sreću postaje, uz ostale ovisnosti, sve veći javnozdravstveni problem koji nerijetko rezultira razvojem niza društvenih, socijalnih i zdravstvenih posljedica za pojedinca, ali i društvo.
Za ovisnost o internetu i modernim tehnologijama stručnjaci zasad nemaju adekvatan odgovor. Naime još nisu utvrđena istraživanja koja bi pokazala koje su vrste liječenja najkorisnije. »Zasad nema još puno roditelja koji nam dolaze zbog ovoga problema, osim u slučajevima kada dijete baš 12 sati dnevno igra videoigre, ali to je ono što nas čeka. Svi se toga pribojavamo, to stiže, a mi još nemamo nekih razrađenih alata i algoritama prema kojima ćemo se s time boriti«, rekla je Senka Gabud Gjurčević, voditeljica Službe za zaštitu mentalnoga zdravlja i izvanbolničko liječenje ovisnosti Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, o čemu je u Večernjem listu izvijestio Vedran Balen.
Nova istraživanja »Eurostudenta« pokazuju da studiranje u prosjeku traje između sedam i devet godina, bitno dulje nego što bi trebalo. U Jutarnjem listu Mirela Lilek piše da su troškovi u tri godine skočili za 22 posto. »Zabrinjavajuće je da ne postoji administrativno praćenje, no procjena je da između 40 i 45 posto studenata odustaje od studija, pri čemu je najčešće riječ o mladima u nepovoljnom položaju. Istraživanja pokazuju da djeca roditelja s boljim prihodima imaju višu stopu završavanja studija. Kao razlozi za odustajanje od studija navedeni su gubitak motivacije, izazovi sa zdravljem, uključujući i mentalno zdravlje, problemi s financijama, zaposlenje, ali i nedostatak samodiscipline, navela je Iva Odak (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu). Porazno je, pritom, da se ispisivanje studenata događa bez ikakve intervencije uprave. ‘Nitko od naših sudionika u istraživanju nije spomenuo pokušaj institucije da ih zaustavi od odustajanja’, potvrdila je Iva Odak, navodeći citat bivše studentice: ‘Podigneš svoje dokumente i odeš, nitko te ništa ne pita.’«
O još jednom izazovu koji pogađa djecu i mlade pisala je u Večernjem listu Suzana Lepan Štefančić: »Svjetska zdravstvena organizacija objavila je lani rezultate petoga kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece. Po tome Hrvatska bilježi visok udio djece s prekomjernom tjelesnom masom te poražavajuće rezultate u prehrambenim navikama djece. Primjerice, čak 35 posto mališana u Hrvatskoj u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nadalje, u Hrvatskoj svako treće dijete svakodnevno konzumira voće, a povrće svakodnevno konzumira tek svako peto dijete. Hrvatska je s Litvom i Gruzijom na začelju po dnevnoj konzumaciji svježega voća te među zadnjih pet zemalja po konzumaciji svježega povrća. Pogledamo li rezultate o tjelesnoj aktivnosti, zanimljivo je i da 51 posto djece dolazi u školu pješice ili nekim drugim aktivnim prijevozom, primjerice biciklom i romobilom. Ostale na nastavu voze roditelji ili stižu javnim prijevozom. Sve su to znakovi za uzbunu, a valja imati na umu da je riječ o podatcima prikupljanima do 2019., što znači da nije uračunat utjecaj pandemije koronavirusa pa bi podatci lako mogli biti još porazniji.
