ŠTO ĆE 2024. GODINA DONIJETI KATOLIČKOJ CRKVI? Vjerničke inicijative, okretanje Kristu i otvorenost utemeljena na evanđelju

Nova, prijestupna 2024. godina, osim što donosi niz crkvenih obljetnica koje će istaknuti duhovne velikane poput Tome Akvinskoga i sv. Bonaventure, donijet će i velike događaje. Već su najavljeni drugi dio zajedanja Biskupske sinode, otvaranje Svete godine, međunarodni euharistijski kongres u Ekvadoru i Papino putovanje u Belgiju. To su samo neki od događaja čiji su datumi održavanja označeni crvenom bojom u kalendaru katoličkih medija. No što će još 2024. godina donijeti Katoličkoj Crkvi, upitali smo troje urednika katoličkih medija iz Italije, Češke i Slovenije, a oni su iz vizure vlastitih zemalja istaknuli što smatraju da će biti ključni događaji u novoj godini koji će pozitivno utjecati na Crkvu, ali i kako Crkva ulazi u novu godinu.

Crkva ponizna i bliska svim ljudima na marginama ne će jenjavati

Alena Scheinostová iz češkoga Katoličkoga tjednika

Rođena je 1977. godine u Pragu. Urednica je kulture i inozemnih vijesti u češkom Katoličkom tjedniku, gdje je zaposlena već 15 godina. Završila je studij bohemistike na Karlovu sveučilištu u Pragu.

Jačanje sinodnosti u vjerničkoj bazi

Očekujem da će se neke naše zajednice postupno otvoriti i postati aktivnije kroz iskustvo sinodskoga procesa. Primjerice, u jednoj našoj češkoj biskupiji biskup je čak najavio mjesnu biskupijsku sinodu, po uzoru na općecrkvenu Sinodu o sinodnosti.

Što se više vjernika bude uključivalo sa svojim raznolikim iskustvima, darovima i talentima, vjerujem da će Crkva procvjetati u raznolikosti i ljepoti koju možda još nismo očekivali

To potiče i hrabri ljude da veću pozornost posvete vlastitoj Crkvi te da se trude postati aktivni u njezinu životu. Što se više vjernika bude uključivalo sa svojim raznolikim iskustvima, darovima i talentima, vjerujem da će Crkva procvjetati u raznolikosti i ljepoti koju možda još nismo očekivali. Ta vjernička pokretačka inicijativa čini mi se važnijom i smatram da će donijeti snažnije promjene od »velikoga« sastanka zakazanoga za listopad 2024. godine u Vatikanu. No istodobno to može pomoći u formuliranju nekih zaključaka važnih za put koji čeka Crkvu.

Zdravlje pape Franje

Malo me brine zdravlje pape Franje. Ipak, vjerujem da nova vitalnost i oblik koji je njegov pontifikat dao Crkvi nije samo stvar jedne osobe, nego djelovanja Duha koji će pripremiti i voditi svoj narod čak i nakon eventualnoga odlaska pape Franje. I da Crkva u pokretu, Crkva ponizna i bliska svim ljudima na marginama, ne će jenjavati.

Širiti kršćansku perspektivu

Češko društvo – poput slovačkoga, poljskoga ili mađarskoga – trenutačno se suočava s velikim rizikom od nacionalnoga ekstremizma, a isto vrijedi i za katolike koji žive u tim zemljama. Srećom, primjećujem da mnogi vjernici to shvaćaju i svjesno rade protiv toga, bilo obrazovanjem bilo pokušavajući stvarati prilike za dijalog i izglađivanje podjela. Paradoksalno, vjerujem da bi tomu u 2024. godini mogli pridonijeti događaji koji izazivaju podjele, poput europskih izbora ili predsjedničkih izbora u Slovačkoj. To će prisiliti aktivne kršćane da formuliraju vlastita stajališta temeljena na vjeri i interveniraju u javnoj raspravi. Na taj način oni svima otkrivaju kršćansku perspektivu i važno je da se ona čuje, čak i ako možda nije široko prihvaćena.

Crkva će u Svetoj godini pronaći mogućnost povratka bitnomu

Andrea Gagliarducci iz talijanske »Aci Stampe«

Rođen je 1982. godine. Vatikanist, zaposlen u katoličkoj novinskoj agenciji CNA. Napisao je nekoliko knjiga o temama vezanim uz papinstvo, Svetu Stolicu, Crkvu i njezino mjesto u današnjem svijetu. Diplomirao je novinarstvo na Sveučilištu »Lumsa« u Rimu.

Okretanje Kristu i evangelizaciji

Jubilej 2025. otvorit će se na Badnjak 2024., na početku nove liturgijske godine. Priprema i početak Jubileja izvrsne su prilike za Katoličku Crkvu.

Ekumenizam može biti izvor jedinstva u razjedinjenoj Europi i početak novoga puta prema pomirenju Europe. Iskustvo srednjoeuropskih Crkava bit će ključno u tom pogledu

Još uvijek potresena pošašću zlostavljanja, pogođena financijskim skandalima nakon kontroverznoga suđenja u Vatikanu o upravljanju fondovima Državnoga tajništva Svete Stolice te u potrazi za uravnoteženim stajalištem u međunarodnim pitanjima na kojima se temelji budućnost svijeta (Sveta Zemlja, Ukrajina, Kina), Crkva će u ovom jubileju pronaći mogućnost povratka bitnomu. Velika prilika pruža se stavljanjem Krista u središte poruke evangelizacije, ostavljajući po strani sve sociološke, političke i društvene nadgradnje. Stoga će ponovno okretanje Kristu i evangelizacija također biti teme razgovora drugoga dijela Biskupske sinode u Vatikanu.

Daljnje podjele ili obnovljeno jedinstvo?

Sinoda je jedna od ostavština koje se prenose u novu godinu. Prvi dio Sinode ostao je nedovršen, a pripremni put prema drugoj fazi bit će nekako odlučujući. Priprema i sinodska rasprava u listopadu pokazat će kojim smjerom Crkva želi ići i hoće li taj smjer stvarati daljnje podjele i polarizacije ili dovesti do obnovljenoga jedinstva.

Novi put prema pomirenju

Katolici srednje Europe mogu mnogo pridonijeti tomu procesu. Posebno se otvorio ekumenski put međureligijskim susretom u Kopru 2023. godine, a takav događaj svakako zaslužuje biti ponovljen. Također, put prema Jubileju 2025. godine put je prema 1700. obljetnici Nicejskoga sabora. Ekumenizam može biti izvor jedinstva u razjedinjenoj Europi i početak novoga puta prema pomirenju Europe. Iskustvo srednjoeuropskih Crkava bit će ključno u tom pogledu.

Otvorenost utemeljena na evanđelju – putokaz za Crkvu

Rođen je 1963. godine. Svećenik je Koparske biskupije, glavni urednik slovenske katoličke revije »Ognjišče« od 1990. godine. Uz novinarski posao piše i knjige

Drago mi je da ste me pitali o pozitivnim stvarima jer često nas za novu godinu pitaju o negativnim stvarima.

Godina teških preokreta

Crkva u Sloveniji doživjela je proteklih godina dosta teških preokreta i bolnih afera. Zacijelo su ostavile traga na njoj i njezinu radu i oslabile snagu njezina svjedočanstva u društvu.

U Sloveniji su usvojeni zakoni koji pogoduju istospolnim zajednicama i njihovu posvajanju djece. Takvi zakoni oduzimaju snagu obitelji, koja je temelj društva, ali i slabe snagu naroda te namjerno proturječe kršćanskoj poruci

Osim toga, aktualna slovenska vlada – poznata po lošem radu i neučinkovitu rješavanju problema koji muče državu – usvojila je neke zakone koji su otežali djelovanje Crkve. Među ostalim mislim tu na zakone koji pogoduju istospolnim zajednicama i njihovu posvajanju djece. Takvi zakoni oduzimaju snagu obitelji, koja je temelj društva, ali i slabe snagu naroda te namjerno proturječe kršćanskoj poruci. Sve to, međutim, ne vodi društvo u budućnost.

Osluškivati druge

Ali budući da lijepo tražite pozitivne stvari, dopustite mi da spomenem dvije iz prošle godine: međureligijski susret u lipnju 2023. u Kopru i novogodišnji susret u organizaciji zajednice iz Taizéa u Ljubljani krajem 2023. i prvoga dana ove godine. Oba su susreta pozitivno utjecala na Crkvu i njezino djelovanje u društvu. Ta dva susreta poručuju slovenskomu društvu i Crkvi da se, kao i sve srednjoeuropske zemlje, mora otvoriti prema van, prema drugomu i drugačijemu te osluškivati što drugi misle, osjećaju i čine. Ali ta otvorenost utemeljena na evanđelju moguća je samo ako smo čvrsto i jako ukorijenjeni u vlastite kršćanske korijene. Po mojem mišljenju, to je dobar putokaz koji bi trebao pratiti slovensko društvo i Crkvu u Sloveniji i u ovoj godini.