Uz brježuljke ukrašene vinogradima, ulazak u Štrigovu u Gornjem Međimurju ne može proći a da se ne primijete tri crkvena zvonika dviju štrigovskih crkava. Na granici sa Slovenijom, na krajnjem sjeveru Hrvatske, smjestila se župna crkva sv. Marije Magdalene te crkva sv. Jeronima. Štrigova je poznata kao višestoljetno mjesto čašćenja crkvenoga naučitelja sv. Jeronima, a po nekim teorijama štrigovski Stridon njegovo je mjesto rođenja.
Župa sv. Marije Magdalene u Štrigovi prvi se put spominje 1334. u kanonskoj vizitaciji, no sigurno je crkveni život na tom području bio prisutan stoljeće i pol ranije. Jer kult Marije Magdalene u sjeverozapadnoj Hrvatskoj povezan je s križarima, koji su po povratku iz Svete Zemlje štovanje te prve glasnice Krista uskrsnuloga donijeli u Europu. Danas štrigovskoj župi pripadaju mjesta Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban, Štrigova i Železna Gora, a ima oko 2200 župljana.
Čuvaju obiteljsku i crkvenu tradiciju
Njihov je župnik posljednjih šest godina dr. Kristijan Kuhar, 42-godišnji svećenik rodom iz Slavonije koji je zaređen za svećenika kao franjevac trećoredac, a 2020. inkardiniran u Varaždinsku biskupiju. U Štrigovi je zamijenio dugogodišnjega župnika mons. Leonarda Logožara. »Vladari Međimurja su se izmjenjivali počevši od ugarskih kraljeva. Potom su njime upravljali grofovi celjski, pa zrinski. Ovaj dio bio je granično područje između Ugarske i Štajerske, a Štrigova je zbog svoje pozicije kroz povijest bila važno crkveno i gospodarsko središte. Ovamo su ljudi dolazili trgovati, a uz to su bila i velika proštenja, tzv. muška za blagdane sv. Josipa i sv. Jeronima te ona na kojima su žene prodavale svoje proizvode na blagdane sv. Marije Magdalene i sv. Barbare«, daje povijesni uvid u kraj u kojem djeluje župnik Kuhar. Njegov je život uz svećenički poziv ispunjen i istraživanjem liturgije na staroslavenskom jer je zaposlen kao znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu.
»Budući da sam rodom iz Slavonije, kada sam došao u Štrigovu, doživio sam svojevrsni kulturni i mentalni šok. Ljudi su ovdje jako radišni, spremni su na pomoć i suradnju te poštuju one koji rade predano kao i oni sami. Prihvatili su me župljani. Isprva su bili pomalo zatvoreni i oprezni, ali kada smo se upoznali, počela se stvarati posebna veza. Štrigovčani čuvaju obiteljsku i crkvenu tradiciju, imaju puno običaja i do toga im je stalo«, napominje župnik i iznos brojke koje daju bolji uvid u vjerski život. Svake godine bude kršteno 20-ak djece, a u prosjeku bude desetak više sprovoda. Prvu pričest i krizmu osnovnoškolci primaju svake godine, a ovisno o generaciji bude ih između 15 i 25.
Sveti Jeronim »naš svetac«
Mnoge detalja o povijesti mjesta i župe Štrigova poznaje župljanin Ivan Novak (61), redoviti čitatelj Glasa Koncila. Prisjeća se četiriju desetljeća župnikovanja mons. Logožara, ali i za sadašnjega župnika ima riječi hvale. »Imao sam običaj svaku nedjelju otići nekamo drugamo u Međimurju na misu da vidim kako funkcioniraju druge župe i mislim da smo mi zaista dobra župa – po broju dolazaka vjernika na mise, uključenosti mladih, ministrantima. Župnik Kuhar sve je dobro organizirao, kao pčelica okuplja ljude, potiče ih da se okupljaju po kapelama na proštenja, što povezuje ljude«, kaže Novak, koji će reći i da Štrigovčani drže do toga da je sv. Jeronim njihov svetac.»Interventna« župna ekipa
Uz župnu crkvu u kojoj se nedjeljom slave dvije mise, Štrigovčani su posebno ponosni na crkvu sv. Jeronima, spomenik nulte kategorije koji čuva Rangerove freske, u kojoj se slavi misa uz blagdan sv. Jeronima. Po štrigovskim brježuljcima »razastute« su i prekrasne kapelice, gotovo svako mjesto koje pripada župi ima i malu kapelu, gdje se na naslovnike svetaca tijekom ljeta slave proštenja. Među njima posebno mjesto ima i filijalna crkva sv. Urbana u istoimenom mjestu, gdje se jednom u mjesecu slavi misa.
»Kod tih proštenja glavnu riječ imaju laici jer se nakon misa priređuju slavlja. Ljudi grade zajedništvo i povezuju se na tim proštenjima, a bude ih petstotinjak. Suradnja s vjeroučiteljima, orguljašem i zvonarima je izvrsna, njih nazivam interventnom ekipom u župi, a župni pastoralni i ekonomski vijećnici isto se angažiraju u pripremi duhovnih i kulturnih programa koje priređujemo. U organiziranju hodočašća i pastoralnoga života pratimo kalendar vinogradara i vinara«, navodi župnik Kuhar.
Naime, njegovim dolaskom u župi pokrenuta je višednevna duhovno-kulturna manifestacija Dani sv. Jeronima, a priređuju se koncerti, predavanja i izložbe te naravno slavi misa na blagdan sv. Jeronima. Rekao nam je da ga je na to potaknulo to što je u Štrigovi gotovo šest stoljeća razvijeno štovanje sv. Jeronima te da su u štrigovsku crkvu dolazili hodočasnici iz Prekmurja, Zagorja, Međimurja. »Početkom 20. stoljeća slavila se misa na latinskom, a propovijedalo na hrvatskom i slovenskom, što je pokazalo da su tu dolazili i slovenski vjernici. Granica je ovdje čisto administrativne prirode, ljudi nemaju toliku svijest o razgraničenju«, kaže župnik Kuhar. Nadalje, na uočnicu Svih svetih svake godine bude i cjelonoćno klanjanje pred Presvetim, a jednom mjesečno organiziraju se susreti za roditelje formativnoga karaktera te gosti predavači dolaze iz cijele Hrvatske.
Od materijalnoga siromaštva gora je usamljenost
Kada je riječ o susretima i formaciji, u župi je organizirana župna kateheza za sve razrede osnovne škole. Uz pripremu za sakramente, djeca se mogu uključiti i u različite skupine: dječji zbor, čitače, ministrante, dramsku skupinu, biblijsku maštaonicu.
Te se aktivnosti održavaju i u Domu kulture s obzirom na to da se zgrada staroga farofa još uređuje kako bi zasjala kao pastoralni centar. U taj katehetski dio uz župnika Kuhara uključene su i vjeroučiteljice Rahela Mikec (36) i Štefanija Horvat koja vodi prvopričesnike i dramsku skupinu. S obzirom na to da je uz studij teologije vjeroučiteljica Mikec završila i dizajn keramike, blisko joj je kreativno izražavanje pa vodi biblijsku maštaonicu na kojoj djeca izrađuju različite predmete, pa su tako za Svijećnicu od gline radila svijećnjake. »Drago mi je što mogu svoj talent darovati župi. Trebalo bi biti normalno da se vjernik laik uključi u život župe, da svoj dio vremena odvoji za svoju župu, jer to je naša zajednica«, kaže vjeroučiteljica Mikec.
U župi postoji i karitativna zajednica, koja je više usmjerena na brigu za starije osobe. Svake godine o blagdanu sv. Ane priređuju susret starijih osoba uz misu, ispovijed i mogućnost primanja bolesničkoga pomazanja, a stariji župljani – njih devedesetak – rado se podruže. »Ovdje u Međimurju nije toliko prisutno materijalno siromaštvo koliko usamljenost starijih osoba, koje obilazim za Božić i Uskrs. No Međimurci su vrijedni ljudi i znaju upravljati novcem, uložiti, štedjeti. Poznata je ona uzrečica da Međimurci rade za kikiriki, ali od toga naprave dobar kikiriki-maslac. Rijetko tko će kupiti ‘masni’ auto da se zaduži«, kaže župnik Kuhar.
Suradnja s lokalnom zajednicom
Dva desetljeća dug staž župnoga orguljaša ima 33-godišnji Matej Ščavničar iz Jalšovca. Ekonomist po struci, privatni poduzetnik koji se bavi fotografijom i marketingom, u župi je počeo svirati orgulje na kraju 7. razreda, a prva misa koju je odsvirao bila je polnoćka 2004. godine. U sviranje ga je uvela prijašnja kantorica, a pohađao je i orguljašku školu Varaždinske biskupije. »Suradnici su jako dobri, lijepo je raditi uz takve suradnike. To je tajna zašto sam uspio ustrajati sve te godine«, kaže Ščavničar, koji je odnedavno i predsjednik Kulturno-umjetničkoga društva sv. Jeronima u Štrigovi.
Župni zbor vodi Nora Nemec (51) koja se glazbom bavi i profesionalno. Osim što predaje glazbenu kulturu u štrigovskoj školi, vodi i žensku vokalnu skupinu »Stridonne«. »Rodom sam iz Mađarske. Sa suprugom koji je iz Štrigove upoznala sam se u Grazu, ali njega je vuklo srce rodnomu kraju pa smo se ovamo doselili. Prilično sam se brzo uklopila upravo kroz glazbu«, kaže Nora Nemec, koja je i umjetnička voditeljica Dana sv. Jeronima, te ističe taj i druge projekte kao primjere izvrsne suradnje župe sv. Marije Magdalene s lokalnom turističkom zajednicom i mjesnom vlašću.
U zborskoj je zajednici koja animira pjevanje na nedjeljnoj misi u 8 sati ujutro 40-godišnja Jasmina Rep. »Tjedan mi nije tjedan ako ga ne započnem misom. Gledam nedjelju kao početak tjedna. U crkvi jednostavno pronalazim mir koji mi je potreban«, govori i ističe da je Crkva lijepo uređena, posebno zahvaljujući zvonarima. A zvonari su bračni par Krznar – supružnici Mirjana (58) i Mirko (62) iz susjednoga mjesta Grabrovnika, koji se pobrinu da crkva bude čista ostajući svakoga petka do kasno u noć nakon večernje mise.
Župa sv. Marije Magdalene u Štrigovi
