Državni je inspektorat podigao prekršajnu prijavu protiv Instituta »Ruđer Bošković« jer se smatra da je ta znanstvena institucija odgovorna za izlijevanje nepoznate količine benzena u kanalizacijski sustav u sjevernom dijelu Zagreba. Benzen je vrlo otrovno organsko otapalo, zapaljiva je tekućina, a prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC) klasificiran je kao kancerogen skupine 1, što znači da dokazano uzrokuje pojavu tumora u čovjeka. Benzen uzrokuje anemiju i rak krvi, odnosno leukemiju.
Pojava neugodnoga mirisa u kućama južno od Instituta traje već dugo, smrad se pojavljuje u valovima, no situacija je eskalirala početkom veljače. Zbog učestalih pritužaba građana na terenu su se pojavili vatrogasci, policajci, službe gradskoga vodovoda i Vodopravne inspekcije… Izmjerena koncentracija benzena iznosila je i do 15 ppm, što je 15 puta više od granične vrijednosti izloženosti (1 ppm) određene Pravilnikom o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu.
Afera s benzenom u Zagrebu otvorila je Pandorinu kutiju (ne)odgovornosti jer nije jasno tko je dužan informirati javnost u slučaju opasnosti, incidenta i ugroza: Grad Zagreb, Državni inspektorat, Ravnateljstvo Civilne zaštite, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Vodoopskrba i odvodnja ili Policijska uprava Zagreb? Jer medijska uzbuna oko benzena u Zagrebu pokrenuta je tek nakon prigovora ugroženih ljudi. Slična se priča ponavlja s valovima smrada i lokalnim eksplozijama na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševcu.
Dok traje vještačenje i čekanje konačnih nalaza, prikladno je podsjetiti se izvora benzena koji su pomalo bizarni i potpuno nepotrebni, a koji uzrokuju čestu izloženost ljudi toj kancerogenoj kemikaliji.
Za razliku od incidenta s benzenom u Zagrebu, koji je posljedica namjernoga ili slučajnoga izlijevanja benzena u kanalizaciju, izloženost benzenu u gaziranim pićima i kozmetičkim proizvodima rezultat je neočekivanih i neželjenih kemijskih reakcija. Naime, poznato je da bezalkoholna osvježavajuća pića, koja sadrže konzervans benzojevu kiselinu (E-210) i vitamin C, sadrže i – benzen! Također, poznato je da mnogi preparati za sunčanje, šamponi i dezodoransi sadrže benzen, koji je u proizvode za higijenu i čistoću »zalutao« s prljavim pogonskim plinovima.
Reakcijom benzojeve kiseline i vitamina C, u popularnim napitcima, dolazi do reakcije dekarboksilacije, pri čemu nastaje benzen. Prema nedavnim podatcima naše Službe za zdravstvenu ekologiju 60 posto osvježavajućih bezalkoholnih napitaka (voćni sokovi, gazirana, izotonična »sportska« i energetska pića) sadrži benzojevu kiselinu. Nažalost, količine benzena u tim uzorcima nisu izmjerene. Ipak, to je učinila američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) prije desetak godina. Od 114 vrsta ispitivanih napitaka više od 30 posto njih sadržavalo je koncentraciju benzena veću od 1 ppb. To je najveća dopuštena koncentracija za količinu benzena u pitkoj vodi. Dakle, gdje ima benzojeve kiseline, ima često i benzena.
Oni koji umanjuju opasnosti benzojeve kiseline pozivaju se na službene preporuke prema kojima prihvatljivi dnevni unos te kiseline iznosi 5 miligrama na kilogram tjelesne težine. Lako je, stoga, preračunati da dijete od dvadeset ili trideset kilograma »smije« biti izloženo količini od 100 ili 150 miligrama dnevno. Međutim, masa benzojeve kiseline u litri napitka iznosi i do 250 miligrama! To jednostavno znači da takva popularna osvježavajuća pića nisu za djecu. Također, lako je izračunati da iz 250 miligrama benzojeve kiseline može nastati 160 miligrama benzena.
Sokovi i kozmetika su, eto, dodatna izvorišta u kojima nastaje benzen. U kombinaciji s pušenjem i ispušnim plinovima automobila povećavaju toksični pritisak i učinak toga kancerogenoga spoja. Poseban je pak skandal kada benzen iz kanalizacije smradom ispuni šahtove, kutije za struju, kupaonice i dnevni boravak.
