Glas Koncila br. 18/2024.

PRVI PUTA U POVIJESTI
Papa Franjo pohodio Venecijanski bijenale
KOMENTAR: S RAZLOGOM GOSPIĆ
ZAPOČINJE HOD ZA ŽIVOT I OBITELJ
INTERVJU: PREDSJEDNIK KOMISIJE BISKUPSKIH KONFERENCIJA EU-A BISKUP MARIANO CROCIATA
MANIPULACIJE PANDEMIJSKIM SPORAZUMOM
DESET SAKRALNIH POSTAJA JOSIPA BOTTERIJA DINIJA
OPASNOSTI OD DJETINJSTVA
ANGAŽIRANA VJERNICA IZ SUĆURSKE ŽUPE SV. JURJA I NAGRAĐIVANA KNJIŽEVNICA RENATA DOBRIĆ
VIZUALNA ČAROLIJA
FOTOSPOMEN
PRO VITA
Život je ipak Stvoriteljeva kreacija
JESU LI ANĐELI DUHOVITI?

Novi broj Glasa Koncila, pripremljen za prvu svibanjsku nedjelju 5. svibnja, otvara se Papinim pohodom Veneciji.

Pohod pape Franje Venecijanskomu bijenalu u nedjelju 28. travnja prepoznat je kao novi veliki korak u obnovi dobrim dijelom pokidanih spona između Crkve i suvremene umjetnosti, obnovi koja, što se tiče papinstva, traje već više od pet desetljeća.

»Glas rođenih za život nerođenih« geslo je koje će u proljetnim danima ujediniti sjever i jug Lijepe Naše u zagovaranju svakoga ljudskoga života od začeća do prirodne smrti kroz Hod za život, obitelj i Hrvatsku. Ususret prvomu ovogodišnjemu Hodu za život nekoliko lokalnih koordinatora za Glasa Koncila otkriva u kakvu ozračju Hrvatska dočekuje »festivale života«.

Kako okupljanje više tisuća mladih u Gospiću na Susretu hrvatske katoličke mladeži, upravo u današnje doba, može biti velikim znakom za Crkvu i društvo u Hrvatskoj, znakom koji ni danas ne može pobjeći od – mučeništva, u komentaru piše glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić.

»Mi kršćani ne možemo zastupati euroskepticizam«, odlučno u središnjem intervjuu tvrdi predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije biskup Mariano Crociata. Ipak, kao što postoji napast da se Europa vidi samo kao nešto iz čega se crpi, a ne i kao nešto čemu se daje, podjednako je izvjesna opasnost odvajanja Europe od vrjednota koje su u njezinu temelju. Upravo su zato izbori za Europski parlament vrlo važni. »Najteža pogrješka koju često činimo jest misliti da netko odozgor (…) može učiniti sve, a mi ne možemo i ne moramo ništa napraviti, nego samo čekati«, zaključuje mons. Crociata.

Od slika u samostanskim kapelama do vitraja i mozaika u nacionalnim svetištima, opus Josipa Botterija Dinija nije tek zaštitnim znakom moderne hrvatske sakralne umjetnosti, nego i znamenom pobožnosti hrvatskih vjernika diljem svijeta. U povodu njegove zagrebačke retrospektive s »pjesnikom boja« ovotjedna reportaža krenula je na svojevrsno hodočašće deseterim umjetničkim postajama na kojima se susreću katolička vjera, hrvatska domovina i europska likovnost.

Angažirana vjernica iz sućurske župe sv. Jurja i nagrađivana književnica Renata Dobrić kroz svoje svjedočanstvo za Glas Koncila otkriva »tajna nadahnuća« svojih djela i odanost Majci Božjoj koja se »skrila« podno Kozjaka.

Od Splita 1996. godine desetci tisuća hrvatskih mladića i djevojaka u sklopu Susreta hrvatske katoličke mladeži oplemenili su brojne hrvatske gradove i domove svojom mladenačkom radošću i kršćanskom nadom. S obzirom na to da gospićki SHKM dolazi nakon »prijeloma« ovoga broja Glasa Koncila, iz arhiva su »izvučene« uspomene na protekle susrete te su sjedinjene u poseban fotospomen.