U središtu Kalja izgrađena je prije doseljenja uskoka na Žumberak srednjovjekovna crkva sv. Mihaela arkanđela. Tada je crkveno graditeljstvo bilo pod utjecajem feudalaca i samostana u Kostanjevici i Pleterju. Crkvi je na suženo romaničko i četvrtasto svetište s križno-rebrastim stropom te polukružnim začelnim prozorom nadograđena 1672. barokna lađa. Proširenja i obnove izvršene su 1821., 1932., 1969. i 1982. Do godine 1985. na zidovima su bile slike križnoga puta iz vremena Vojne krajine s njemačkim tekstom. Kalje (567 m nadmorske visine) od Kostanjevca je udaljeno 14 km i nalazi se na trasi »planinarskoga puta Žumberkom«.
Od godine 1789., na poticaj Karlovačkoga generalata Vojne krajine, Kalje je samostalna kapelanija župe sv. Nikole iz Žumberka. Od 1821. samostalna je župa za desetak sela i zaseoka. Izgrađen je novi župni dvor, koji je danas kuća Caritasa. Car Josip II. bio je prvi patron župe, koji je imenovao župnike i brinuo se za crkvu. U sastavu novoosnovane zagrebačke biskupije 1094. godine formirane su župe Žumberak i Vivodina, a u biskupiji su Bela krajina s Metlikom, Črnomeljom i Novim Mestom. Od 13. st. do g. 1789. ta su područja u vlasti austrijskih vojvoda iz Kranjske te pod jurisdikcijom Aquilejske patrijaršije, Goričke i Ljubljanske biskupije. Tako je istočni dio današnje kaljske župe pripadao župi sv. Križa iz Slovenije.
U svetište je g. 1915. postavljen drveni polikromirani oltar, koji je izrađen u Sloveniji, a u nišama ima kipove sv. Mihaela, Pavla i Petra. Lađa je od svetišta odijeljena šiljastim trijumfalnim zidom. Do svetišta je g. 1988. (za župnika Stjepana Ivanušića) postavljen kip Majke Božje Bistričke, koji je blagoslovio upravitelj bistričkoga svetišta Lovro Cindori. Na plošno pročelje s nadstrešnicom nastavlja se četvrtasti zvonik.
Mise su nedjeljom u 11 sati. Na blagdan 29. rujna (Mihovil, Gabriel, Rafael) i 8. rujna (Mala Gospa) na misama sudjeluju vjernici rimokatoličkoga i grkokatoličkoga obreda.
