Ono na što neki već godinama upozoravaju sada je dobilo znanstvenu potvrdu: tetoviranje kože u ljudi povećava rizik od razvoja limfoma. Švedski su znanstvenici proveli opsežnu analizu podataka koji povezuju rak limfnih čvorova sa sve popularnijim dekoracijama na koži – tetovažama (eClinicalMedicine 2024, 72, 102649).
Vremenska cijena tetoviranja
Otkriveno je također da veća površina kože prekrivena tetoviranim simbolima nije nužno povezana s povećanim rizikom od raka. Važnije je vrijeme prvoga tetoviranja: druga i/ili deseta godina nakon tetoviranja je, iz nekoga razloga, vrijeme povećanoga rizika od pojave tumorskih markera. Znanstvenici sa sveučilišta u Lundu procjenjuju da je za tetovirane ljude za 21 posto povećana vjerojatnost da obole od malignih poremećaja. S obzirom na znatan porast u posljednjih nekoliko desetljeća tetovažama obilježenih ljudi, ukupan broj novih dijagnoza na onkološkim odjelima bit će sve mjerljiviji. U europskim je državama oko 20 posto ljudi posjetilo salone za tetoviranje, a u Sjedinjenim je Državama više od 30 posto njih tintu ubrizgalo ispod površinskoga sloja kože.
Pigmentacija limfnih čvorova
S obzirom na kemijski sastav boja koje se upotrebljavaju za tetoviranje, pojava različitih oblika limfoma (možda) nije iznenađenje: Hodgkinova bolest, multipli mijelom, folikularni limfom… Početkom su ove godine američki znanstvenici objavili detaljnu analizu komercijalnih boja i tinta za tetoviranje (Anal. Chem. 2024, 96, 3906). Uz uobičajene aromatske amine, policikličke aromatske ugljikovodike i teške metale (arsen, krom, kobalt, olovo), boje za tetoviranje redovito sadrže pigmente i aditive, poput polietilen glikola ili fenoksi-etanola, kojih nema na deklaraciji proizvoda.
Mnoge kemikalije u tim bojama pripadaju skupini kancerogenih spojeva, a nakon aplikacije ispod kože polako se, ali vidljivo nakupljaju, uz ostalo, u limfnim čvorovima.
Duboko pod kožom
Tetoviranje, dakle, nije jednokratan, završen zahvat, nego proces koji traje. Boje se otpuštaju, migriraju, plutaju krvotokom sve do unutrašnjih organa. Šest je tjedana potrebno da se trećina ubrizganih pigmenata raširi po tijelu. Ukratko, proizvodi za tetoviranje pravi su kemijski kokteli, s poznatim i nepoznatim sastojcima, koji se iglom unose nekoliko milimetara ispod kože. Dio se željene dekoracije zadržava ispod derme, ostaje, eto, vidljivi dio novoga identiteta, no dio završava duboko pod kožom, gdje može pokrenuti lavinu medicinskih poremećaja i, dokazano, rak limfnih čvorova.
Neregulirano tržište
Dobra je vijest švedske studije to da većina tetoviranih ljudi ipak ne će platiti zdravstvenu cijenu »umjetničkih« zahvata na koži, tek oni koji nemaju statističku sreću. Odavna su ljudi tetoviranjem tijela markirali svoju pripadnost plemenima, religijama ili obiteljskim lozama. No danas se za kožno izražavanje individualnosti ili protesta upotrebljavaju moderna sintetska sredstva. Ratničke su boje indijanskih plemena postale toksične.
Mnogi sastojci tinte za tetoviranje su fototoksični. To znači da se pod utjecajem sunčeva svjetla razgrađuju do štetnih produkata. To znači da dijelove kože obojane tetovažom ne bi trebalo izlagati dnevnomu svjetlu. No to znači da ih tada nitko ne bi vidio. Poseban je problem što je industrija tetoviranja prilično neregulirano tržište, bez uvedenih mjera nadzora, bez pravnih okvira, garancija, odšteta… Tetoviranje tijela je poput medicinske intervencije bez liječnika. Stoga nadležne institucije, poput američke Agencije za lijekove i hranu (FDA), upozoravaju da se dobro razmisli prije puštanja tinte u tijelo. Ili, ako nije potrebno, tetoviranje treba izbjegavati.
