Nedavno se Večernji list u svojem naslovnom tekstu bavio religioznošću hrvatskih mladih ljudi, a napose katolika. U članku koji je potpisala Dijana Jurasić stoji da se katolicima izjašnjava 75 posto mladih u Slavoniji i Dalmaciji te da su oni nešto religiozniji nego u drugim regijama. Nadalje, zaključak je i da mladi više vjeruju Crkvi nego odrasli. Novinarka je primijetila da kada mladi napune zagrebačku Arenu, kao što jesu krajem svibnja na koncertu duhovne glazbe, kvaziliberali ih zaspu komentarima »katolibani«, »zatucani«, ali istodobno Istranina Baby Lasagnu i Dalmatinca Grašu nitko nije tako okarakterizirao nakon što su javno priznali da su vjernici. U društvu obilježenu krizama i na pojedinačnoj razini osobnim traganjima za smislom nameće se pitanje bilježi li se porast religioznosti u mladih ili su samo vidljivi u javnosti zbog prisutnosti na vjerskim manifestacijama i koncertima duhovne glazbe.
Mladi više vjeruju Crkvi
Tragajući za pitanjem koliko je mladih religiozno, novinarka je konzultira sociologa prof. dr. Sinišu Zrinščaka sa Zagrebačkoga Pravnoga fakulteta. Rekao je da je prema analizi koju je radio s kolegom Krunoslavom Nikodemom u Hrvatskoj 79,4 posto katolika, a mladih koji se izjašnjavaju katolicima 75,1 posto. Napominje da prema svim istraživanjima u Hrvatskoj ne postoji velika razlika između religioznosti mladih i religioznosti ukupne populacije. Smatra da nije došlo do porasta religioznosti ni među mladima ni općenito, nego se religioznost danas drukčije manifestira jer je »zadnjih 15 godina religioznost prisutnija u javnosti«. Naveo je i da je 2017. godine 21,7 posto katolika redovito odlazilo na misu jednom tjedno, a 1999. njih devet posto više. Kad je riječ o mladima, njih 20,9 posto 2017. redovito je išlo u crkvu jednom tjedno, što je gotovo nikakva razlika u odnosu na 1999. godinu. »Nema u Hrvatskoj velike razlike između religioznosti mladih i ukupne populacije. Mladi katolici čak imaju i nešto veće povjerenje u Crkvu (39,6 %) nego odrasli (37,2 %), ali se međusobno razlikuju regionalno.«
Prof. Zrinščak prenosi rezultate da su mladi u Zagrebu, Istri, Primorju i Međimurju manje religiozni od mladih u Slavoniji i Dalmaciji. Navodi i da su studenti manje religiozni od opće populacije, iako mladi nisu jedinstvena kategorija.
Istraživanja iz različitih europskih zemalja pokazuju da dio mladih u vremenu nesigurnosti, besperspektivnosti, bila ona socioekonomska ili kulturološka u smislu kulturološke prijetnje njihovu identitetu u doba velikih migracija, pronalazi utjehu u vjeri, Bogu, domovini te se vraća tradicionalnim vrijednostima. Na pitanje koliko na mlade utječe javno vjerničko svjedočenje, primjerice Baby Lasagne i Graše, Zrinščak je rekao da sigurno utječe na dio mladih koji se zbog njihova nenametljiva izdržavanja religioznosti ne osjećaju sami.
Državna nepismenost
Zabrinjava naslov u Slobodnoj Dalmaciji »Dostojevski srušio petinu maturanata«, s obrazloženjem da je čak 17,6 posto maturanata iz eseja, kojemu je tema bila roman »Zločin i kazna«, dobilo – nula bodova. Dakle svaki šesti maturant ili je predao prazan papir ili nije imao dovoljan broj riječi u tekstu ili je promašio temu. Katastrofalni rezultati na eseju iz hrvatskoga jezika jedno su od glavnih obilježja ovogodišnje državne mature. Svaki peti maturant (21,7 posto), ili njih ukupno 5869, esej je napisao ispod praga prolaznosti. Marijana Cvrtila piše da nisu samo Dostojevski i njegovi junaci bili kobni za ovogodišnje maturante.
Ukupno je obvezne predmete (hrvatski i prvi strani jezik te matematiku), a time i državnu maturu, palo 928 (8,7 posto) ovogodišnjih gimnazijalaca, što je dvostruko više nago lani kada ih je bilo 421 (4 posto). Još je gore stanje sa strukovnjacima. Gotovo svaki drugi ove godine nije prošao državnu maturu, to jest njih čak 48,5 posto ili 7330, što je također izniman porast u odnosu na prošlogodišnjih 29,1 posto. Državnu je maturu ove godine palo čak 8258 maturanata naspram lanjskih 4890. Da postoji problem s pisanim izražavanjem učenika potvrdili su nedavni rezultati nacionalnih ispita u četvrtim i osmim razredima osnovnih škola. Vjerojatno suvremene tehnologije, način na koji mladi komuniciraju, kao i nedostatak čitanja, pridonose tomu.
Ovim ne baš sjajnim rezultatima trebao bi se pozabaviti svatko u svojoj zoni odgovornosti: fakulteti na kojima se obrazuju budući nastavnici, sami nastavnici u školama, ali i državne institucije, poput Agencije za odgoj i obrazovanje zadužene za stručna usavršavanja nastavnika. Ove godine poništeno je i znatno više ispita maturanata. Dok im je na eseju uzmanjkalo riječi, neki su se maturanti »iskazali« tamo gdje je to najmanje trebalo – škrabotinama, prijetnjama, vulgarnim znakovima, simbolima i sličnim uvrjedljivim porukama na ispitnim listama, prenosi Marijana Cvrtila za Slobodnu Dalmaciju.
