Zakon o mirovinskom osiguranju u svojem pročišćenom tekstu, koji obuhvaća sve izmjene i dopune, dopušta određenim osobama koje nisu prijavljene na obvezno mirovinsko osiguranje da ipak budu osigurane u određenim okolnostima, što znači da pod određenim uvjetima mogu ostvarivati mirovinska prava kao i svi redoviti osiguranici. Odredbe o tome nalaze se u poglavlju »B. Osobe osigurane u određenim okolnostima«, u člancima 19., 20. i 23. toga zakona.
Članak 19. Zakona dopušta mogućnost ostvarivanja pojedinih mirovinskih prava vezanih uz invalidnost, uključujući i pravo na invalidsku mirovinu učenicima i studentima, osobama liječenim od ovisnosti, zatvorenicima i državljanima članicama Europske unije, ali pod određenim uvjetima. Zato citiramo članak 19. toga zakona, koji glasi:
»(1) Za slučaj smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su:
- učenici i studenti na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju, kao i studenti na preddiplomskom sveučilišnom studiju ili stručnom studiju za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata
- nezaposleni za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja
- osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, rada za opće dobro sukladno posebnom propisu, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera.
(2) Odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka primjenjuju se i na državljane država članica Europske unije koji se nalaze na školovanju u Republici Hrvatskoj te na državljane trećih zemalja pod uvjetom uzajamnosti.«
U posebnu skupinu svrstani su slučajevi kada neke osobe, pa i stranci, sudjeluju u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda, kao što su požari, poplave, potresi i slično, na teritoriju Republike Hrvatske, pa za vrijeme toga sudjelovanja nastupi određeni stupanj invalidnosti ili smrt.
U takvim slučajevima i stranci, neovisno o čijim se državljanima radi (Nijemci, Nepalci, Indijci i drugi), mogu stjecati i ostvarivati određena mirovinska prava, pa i invalidsku mirovinu, bez obzira na uvjete mirovinskoga staža. Svrha je te zakonske odredbe poticati humanost i solidarnost među svim ljudima koji se trenutačno ili slučajno nalaze na teritoriju Republike Hrvatske, što je posebno važno za našu zemlju kao turističko odredište.
Uvjeti i detalji propisani su u članku 20. mirovinskoga zakona, koji glasi:
»(1) Za slučaj smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeđene na teritoriju Republike Hrvatske:
- sudjelujući u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda, kao što su požar, poplava, potres i ostale nepogode uzrokovane višom silom, ili u spašavanju života građana, ili radi otklanjanja materijalne štete koja prijeti imovini
- članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava sudjelujući u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugrožene požarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vježbu i na povratku s vježbe, kao i za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo
- prigodom obavljanja dužnosti građana u obrani, u skladu s propisima o obrani.
(2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka.«
U članku 21. Zakona propisano je: »Za slučaj smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja nastalih zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje na zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole.«
Tom se odredbom posebno potiče i nagrađuje suradnja građana, ali i stranaca, radi pružanja pomoći državnim tijelima, kada se odazovu na te pozive i pritom pretrpe određene ozljede ili nastupi neka vrsta invalidnosti.
U javnosti se o tome nikada ne piše niti se objašnjava, a taj je propust trajni »grijeh« hrvatskih medija, koji ne uzimaju u obzir okolnost da je Hrvatska turistička zemlja i da postoji neizmjeran broj situacija u kojima je potrebna suradnja državnih tijela i pojedinaca koji u konkretnim događanjima mogu i trebaju pomagati, neovisno o državljanstvu. Zato im država zauzvrat jamči prava kao i svojim osiguranicima.
