Čovjek je divno Božje stvorenje koje je on stvorio na svoju sliku i dao mu zemaljske blagodati, sve to kako bi se ljudi »množili i zemlju napunili«. Od početaka svijeta čovjeku nije ništa nedostajalo jer mu je Bog sve darovao. Kroz povijest čovjek je svoju slobodu i sve blagodati koje su mu dane često zloupotrebljavao kako bi sebi stvorio još veću korist, a u nekim trenutcima ljudima oko sebe načinio veliko zlo. Stvoreni od Gospodina i pred njegovim zakonom svi ravnopravni, počeli smo gubiti prave vrijednosti i zaboravljati istinski smisao života. U velikim tragedijama čovječanstva koje se nastavljaju i danas te u svakodnevnom životu ljudi se dijele po podrijetlu i statusu, spolu i društvenom sloju, narodu i skupini kojoj pripadaju.
U moru nemilih događaja ipak postoje oni koji su upozoravali i upozoravaju na propuste i nepravde među ljudima. Jedan od njih bio je Nelson Mandela, političar i južnoafrički aktivist za ljudska prava te prvi predsjednik Južnoafričke Republike. Mandela se intenzivno zauzimao za prava crnačkoga stanovništva u Južnoj Africi te je djelovao protiv apartheida, sustava rasne segregacije u kojem su jedino bijelci imali puna politička prava te samim tim pozivao na prijelaz na nerasnu demokraciju. Datum njegova rođenja, 18. srpnja, Ujedinjeni su narodi 2009. proglasili Međunarodnim danom Nelsona Mandele. Zanimljiva je činjenica da je to prvi put u povijesti UN-a da je proglašen međunarodni dan u čast jedne osobe.
Na taj je način Mandeli odano priznanje zbog njegova doprinosa u rješavanju sukoba i unaprjeđenju rasnih odnosa, ljudskih prava i stanja mira. Mandela je zbog svojega djelovanja u zatvoru proveo čak 27 godina, a 1993. dobio je Nobelovu nagradu za mir. Nelson Mandela mnogima je postao uzor u borbi za više ciljeve te su njegov rad i djela vrlo cijenjeni u cijelom svijetu. Pojam slobode dobro opisuju njegove riječi: »Biti slobodan znači živjeti u svijetu u kojem se poštuje sloboda drugoga.« Dakle, sloboda jednoga čovjeka sloboda je cijeloga čovječanstva.
A u tom duhu ravnopravnosti piše i sv. Pavao u svojoj poslanici Galaćanima: »Nema više: Židov – Grk! Nema više rob – slobodnjak! Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!«
Lucija Zelić (23) članica je Kluba studenata povijesti umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. »S obzirom na to da sam zadužena za organizaciju evenata, skupova, konferencija i obilazaka izložaba u sklopu udruge, svoj doprinos dajem baveći se ‘pozadinskim’ zadatcima poput razgovora s kustosima, što je nuždan dio pripreme nekoga događaja«, objasnila je Lucija. Naglasila je kako je klub prije nekoliko godina pao u zaborav, posebice među mlađim studentima, te im je trenutačni cilj povećati broj članova. »Također surađujemo s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu i trudimo se organizirati izložbe mladih umjetnika studenata te im otvoriti vrata u umjetnički svijet«, napominje Lucija i dodaje da problem u Hrvatskoj uočava kod približavanja umjetnosti široj javnosti pa je nastojanje oko toga približavanja jamačno i dio »kulturne politike« njezina kluba. Lucija smatra da je u biti same umjetnosti da povezuje ljude, zajednice, i da stvara novu kulturu. Iako se ne radi o društveno odgovornoj organizaciji, svoj klub vidi kao udrugu mladih studenata koji svojim trudom i radom pomažu mladim umjetnicima i pri tome šire umjetnost među publiku, stvarajući tako zajednicu ljubitelja umjetnosti i kulture. Lucija ističe da umjetnost nije sfera rezervirana za isključivo »probrane pojedince« i poziva mlade da sudjeluju u umjetnosti i jačaju zajednicu svojim djelovanjem osmišljavajući »kulturne politike«.Svjetsku su povijest obilježile mnoge velike ličnosti, a jedno od trajno upisanih imena zasigurno je i ime Nelsona Mandele, bivšega predsjednika Južnoafričke Republike. Nelson Mandela borio se protiv rasnoga ugnjetavanja te se zauzimao za mir u svijetu, a njegova su nastojanja prepoznata i nagrađena Nobelovom nagradom za mir 1993. Također, Ujedinjeni su narodi 18. srpnja 2010. prvi put obilježili Međunarodni dan Nelsona Mandele, koji se od tada svake godine slavi toga dana. Time je Mandela postao prvi čovjek u povijesti kojemu su Ujedinjeni narodi posvetili poseban dan. Mnogi ljudi i organizacije diljem svijeta toga dana organiziraju i sudjeluju u aktivnostima kojima je cilj promicanje jednakosti i poboljšanje položaja najsiromašnijih društvenih skupina. Mandela je u zatvoru proveo gotovo 30 godina, ali usprkos tomu nije odustao od svojih ideala, stoga nam može biti uzor u ustrajnosti i borbi za bolji svijet.
Katolička Crkva na Drugom vatikanskom koncilu objavila je pastoralnu konstituciju o Crkvi u svijetu »Gaudium et spes« kojom ističe »autonomiju zemaljskih stvari« i govori o važnosti pozitivnoga stajališta prema političkoj djelatnosti. Koncil naglašava kako je bitno poštovanje različitih mišljenja i politički odgoj. Crkva tako poziva kršćane da budu primjer i da djelima »pokažu kako je moguće uskladiti vlast sa slobodom, osobnu inicijativu sa solidarnošću i potrebama čitavoga društvenoga tijela, potrebno jedinstvo s plodnom različitošću«.
Politika je neizostavan dio svakoga ljudskoga života pa je stoga važno da i mladi ljudi budu društveno angažirani. Drugi vatikanski koncil ističe kako je građanski i politički odgoj izrazito potreban, »i to narodu, napose mladeži koja je sposobna ili bi se mogla osposobiti za političko zvanje, koje je teško, ali ujedno vrlo plemenito«. »Neka se pripremaju za nj i neka se trude da ga revno obavljaju ne mareći za svoju osobnu korist ni za materijalne probitke.« Isto tako sveti Ivan Pavao II. u dokumentu »Christifideles laici« o vjernicima laicima iz 1988. naglašava da se vjernici laici, katolici, ne mogu »nipošto odreći sudjelovanja u politici jer je pravo i dužnost svih i svakoga pojedinca sudjelovati u politici, dakako u različitosti i komplementarnosti oblika, razina, dužnosti i odgovornosti«. U političkom djelovanju bitno je zadržati etičko-moralno ponašanje u svakoj situaciji, a važno je podsjetiti kako se i Isus za vrijeme svojega javnoga života sukobljavao s grupama moćnika u židovskom narodu poput Heroda, raznih carinika i farizeja.
Iako je vrlo zahtjevno i teško, na političko djelovanje treba gledati kao na plemenito zvanje koje je neizbježan dio života svakoga čovjeka i dotiče svakoga od nas. S obzirom na to da se politika tiče cijeloga društva i utječe na živote svih, posebno je bitno da se u nju uključe sposobne i moralne osobe snažna karaktera koje će se zauzimati za zajedničku dobrobit, a takvih je političara vjernika uvijek bilo kroz cijelu povijest.
Priredili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
