Više nisu potrebni ni znanstveni dokazi da se klima mijenja jer su ekstremne promjene vremena, oluje i poplave, suše i toplinski valovi, postali dio svakidašnjice. Štoviše, za prošlo, najtoplije ljeto dosad, NASA-in znanstvenik rekao je da je »najhladnije do kraja naših života« te pozvao na prestanak upotrebe fosilnih goriva. Na očuvanje Zemlje poziva i papa Franjo enciklikom »Laudato si’«, ne samo vjernike, nego i sve ljude dobre volje jer je Zemlja zajednički dom, a ljudi su čuvari toga Božjega djela.
Ispod dva stupnja
Tjedan »Laudato si’«, inicijativa vatikanskoga Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja, organiziran je uz obljetnicu izlaska te socijalne enciklike objavljene na Duhove 2015. godine. Ove godine tema tjedna bila je »Sjeme nade«.
Objava enciklike »Laudato si’« 2015. godine bio je dodatni poticaj pregovorima o smanjivanju emisija stakleničkih plinova odgovornih za globalno zatopljenje i s njim povezane klimatske promjene koji se vode u sklopu godišnjih sastanaka stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, tzv. COP-ovima. Te 2015. godine COP 21 održan je u Parizu te je postignut pravno obvezujući međunarodni klimatski sporazum – Pariški sporazum. Cilj je sporazuma ograničiti porast emisija stakleničkih plinova kako bi se porast globalne temperature zadržao znatno ispod 2 Celzijeva stupnja, po mogućnosti na 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Nakon enciklike »Laudato si’« papa Franjo je 4. listopada 2023., na blagdan sv. Franje Asiškoga, a uoči COP 28 koji je održan u Dubaiju, uputio i apostolsku pobudnicu o klimatskoj krizi »Laudate Deum«.
Novi rekord
Prema novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koje je objavljeno 5. lipnja (na Svjetski dan zaštite okoliša) vjerojatnost da će godišnja prosječna globalna temperatura privremeno premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsku razinu tijekom najmanje jedne od sljedećih pet godina je 80 posto. To znači da bi mogao biti postavljen novi temperaturni rekord – trenutačno 2023. godina drži rekord najtoplije godine. Vjerojatnost od 80 posto da će se granica 1,5 °C premašiti najmanje tijekom jedne od sljedećih pet godina u stalnom je porastu od 2015. kada je bila gotovo jednaka nuli. Ako se hitno ne smanje emisije stakleničkih plinova, platit će se golema cijena – rast će gospodarski troškovi, milijuni će ljudi biti pogođeni ekstremnim vremenskim događajima, uz veliku štetu za okoliš i bioraznolikost. Iako će se, upozorava WMO, sve češće privremeno premašivati porast od 1,5 °C, ta privremena prekoračenja ne znače da je cilj od 1,5 °C trajno izgubljen. Nada dakle još postoji, ali zahtijeva odlučne i žurne mjere jer se vremenski okvir u kojem ih je moguće poduzeti smanjuje te je tako najdragocjeniji neobnovljivi resurs – vrijeme.
Trenutak istine
Na dan kad je WMO objavio svoje izvješće, Svjetski dan zaštite okoliša, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres obratio se čovječanstvu govorom o potrebnoj klimatskoj akciji koji je naslovio »Trenutkom istine«. Svibanj ove godine bio je najtopliji svibanj u povijesti mjerenja, što nastavlja niz od dvanaest uzastopnih najtoplijih mjeseci dosad, istaknuo je Guterres. »Mi nismo samo u opasnosti. Mi smo opasnost. Ali mi smo i rješenje. Dakle, dragi prijatelji, nalazimo se u trenutku istine.« A istina je, kaže Guterres, da cilj Pariškoga sporazuma od 1,5 °C visi na koncu, kao i da će čitav preostali proračun ugljika koji može podnijeti atmosfera da bismo ostvarili taj cilj, nastavimo li ga trošiti nesmotrenom brzinom, biti probijen prije 2030. godine.
Istina je, nastavlja Guterres, da globalne emisije moraju padati za 9 posto svake godine do 2030., no lani su porasle za 1 posto. »Igramo ruski rulet s planetom… Bitka za 1,5 °C bit će dobivena ili izgubljena u ovom desetljeću – pod nadzorom današnjih vođa. Sve ovisi o odlukama koje ti čelnici donesu – ili ne uspiju donijeti – posebno u sljedećih osamnaest mjeseci. Vrijeme je klimatske krize.« Razlika između 1,5 i 2 Celzijeva stupnja može biti razlika između uništenja i opstanka za neke male otočne države i obalne zajednice, upozorava Guterres i dodaje da se čak i danas ruše globalni temperaturni rekordi i žanje vjetar. A planetarna je nepravda da su oni koji su najmanje odgovorni pogođeni najteže, dok 1 posto najbogatijih emitira stakleničkih plinova koliko emitiraju čak dvije trećine čovječanstva.
Kumovi klimatskoga kaosa
»U međuvremenu kumovi klimatskoga kaosa – industrija fosilnih goriva – zgrću rekordnu dobit i uživaju u trilijunima subvencija koje financiraju porezni obveznici«, izravan je Guterres. Podsjetio je da čovječanstvo ima potrebne tehnologije kojima može srezati emisije, npr. upotrebu obnovljivih izvora energije ili prirodnih »skladišta« ugljika poput šuma i močvara. Također je pozvao na suočavanje s onima u industriji fosilnih goriva koji su pokazali nemilosrdnu revnost u opstruiranju napretka – tijekom desetljeća – milijarde su bačene na iskrivljavanje istine, obmanjivanje javnosti i sijanje sumnje te je zahvalio znanstvenicima i aktivistima, novinarima i zviždačima koji su razotkrili te taktike, često uz velik osobni i profesionalni rizik. Pozvao je čelnike u industriji fosilnih goriva da shvate da ako nisu u brzoj traci transformacije čiste energije, vode svoje poslovanje u slijepu ulicu – i sve nas ostale sa sobom.
Bijedni ulozi
Prošle godine industrija nafte i plina uložila je bijednih 2,5 posto svoje ukupne kapitalne potrošnje u čistu energiju te Guterres ističe da fosilnim kompanijama njihov golemi profit daje priliku da vode energetsku tranziciju. Također je pozvao financijski sektor na ulaganje u obnovljivu energiju i prestanak financiranja fosilne energije, kao i zabranu reklamiranja naftne industrije. Imamo izbor – ostvariti napredak u obuzdavanju klimatskih promjena ili nastaviti po starom, što vodi u klimatsku katastrofu. Riječju, odabrati stranu, a biti na pravoj strani povijesti za vjernika znači živjeti svoj poziv čuvara Božjega djela koji se očituje u svakodnevnim navikama koje ne pridonose uništavanju okoliša i bioraznolikosti i životnim stilom koji teži održivosti.
Hrvatska se uključila Sljemenom i filmom
