VADSTENA • Da hrvatska pučka pobožnost ne poznaje geografske ni povijesne granice, ponajbolje pokazuje raširenost stoljetne pobožnosti sv. Brigiti Švedskoj među našim vjernicima. A na osobit je način to pokazao i nedavni molitveni posjet odru svete zaštitnice Europe, koji se nalazi u takozvanoj plavoj crkvi opatije u Vadsteni. Naime, na blagdan sv. Brigite Švedske, u utorak 23. srpnja, predsjednik zaklade »Vigilare« Vice Batarelo u prisutnosti stockholmskoga biskupa kardinala Andersa Arboreliusa na mjestu je svetičina počivališta položio tisuću molitvenih nakana podupiratelja zaklade iz Hrvatske.
Kardinal Arborelius zahvalio je na hrvatskoj prisutnosti na tradicionalnoj misi proslavljenoj u petnaestostoljetnoj crkvi kojom od 16. stoljeća upravlja luteranska zajednica. Budući da i luterani priznaju određene svetce, crkva izgrađena prema mjerama iz objava svete Brigite važno je sakralno mjesto i za nacionalnu Švedsku Crkvu, a upravo je blagdan svete Brigite jedan od rijetkih dana kada su slavlja dopuštena i švedskoj katoličkoj zajednici. Katoličkoj vjeri u Švedskoj pripada tek 1 posto stanovništva, čemu uvelike pridonosi i dvadesetak tisuća vjernika hrvatskoga podrijetla okupljenih oko četiriju hrvatskih katoličkih misija u Göteborgu, Jönköpingu, Stockholmu i Malmöu.
Osim što je odredište velikoga godišnjega hodočašća Hrvata iz Švedske, ali i Danske i Norveške, crkva opatije u Vadsteni jedna je od najvećih srednjovjekovnih građevina u Švedskoj, a naslov »plava crkva« duguje plavičastoj boji kojom iz daljine odsijeva njezino kamenje. Sveta Brigita u svojoj je oporuci, naime, upozorila buduće graditelje koje je predvodila njezina kći, sv. Katarina Švedska, da crkvu ne smiju izgraditi od cigle, nego od glatkoga kamena, a i sadašnji »goli« izgled zidova koji je crkva dobila nakon renovacije potkraj 19. stoljeća u skladu je sa zahtjevom iz Brigitinih objava da zidovi ostanu neurešeni.
Osim sv. Brigite i sv. Katarine, crkva čuva i ostatke brojnih švedskih vladara, a do danas je ostala odredištem brojnih hodočasnika, koji i danas uz sjeverna vrata crkve mogu pronaći »hodočasničke rupe«. Te šupljine veličine dlana u obliku križa služe hodočasnicima da »opipaju« da su konačno dosegnuli svoj cilj.
