Ljeto je za mnoge ljude vrijeme bijega od životnih opterećenja, no društvo ne može nikamo pobjeći. Upravo se društvene budućnosti tiče i interes za studiranjem pojedinih zanimanja. Kako je za Večernji list pisala Lana Kovačević, nitko od maturanata nije upisao primijenjenu ekologiju mora, metalurško inženjerstvo, a ni studij dentalne medicine. Na listi fakulteta koji su izbor za najviše ovogodišnjih brucoša, navodi dalje, i zagrebački je Pravni fakultet, koji je nakon svih odrađenih obveza upisalo 489 kandidata pa je time za jesenski upisni rok ostalo raspoloživih 118 mjesta.
Zapaženo je i sljedeće: unatoč upozorenjima da je nužno uskladiti upisne kvote s potrebama tržišta rada, akademska zajednica ne čini veće promjene u kvotama, pa i ovogodišnja, kao i mnoge prethodne generacije, hrle na ekonomiju iako je upravo tržište rada ekonomistima prezasićeno. Taj studij ove godine želi upisati 3154 učenika, od kojih je 1115 prije objave rezultata taj smjer istaknulo kao svoj prvi upisni izbor. Zanimljivo je i da ovogodišnja generacija maturanata najviše muke na državnoj maturi imala u hrvatskom jeziku odnosno esejskom dijelu ispita, a oni koji su ostvarili najviše prosjeke u materinskom jeziku odlučili su se za upis kako zagrebačke tako i riječke logopedije, psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, kao i na Fakultetu hrvatskih studija, i medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
Dok se fakulteti prazne ubrzano se u građevinarstvu u godinu dana povećao broj zaposlenih – i to za više od 12 tisuća. Najviše radova bilo je na zgradama, broj radnih sati na godišnjoj razini povećan je za 20,4 posto, a na ostalim građevinama 6,2 posto. Pritom je na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima određeno 38,6 radnih sati, a preostalih 61,4 posto odnosi se na novogradnju. Povećan je i broj novih obrta koji se bave tom djelatnošću, a najveće ograničenje za velike kompanije postao je pronalazak radnika.
U nedostatku domaće radne snage sve veći broj novih radnih mjesta popunjavaju stranci, i u građevinarstvu i u drugim djelatnostima. Osim građevinarstva, rastu zaposlenosti pridonosi veći broj djelatnosti, osobito u području turizma. Tako djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane krajem lipnja imala je 141 364 osiguranika, njih 7689 više nego u istom razdoblju lani, piše Marina Klepo za Jutarnji list.
Sljedeći podatci posebno žaloste. Ispod crte siromaštva smatra se da živi 123 tisuće samačkih kućanstava. Šest od deset starijih osoba koje žive same nalaze se u velikom riziku od siromaštva, ali samcima ruže ne cvjetaju ni u mlađim životnim skupinama, gdje na granici siromaštva živi svaki treći samac, napisala je Ljubica Gatarić u Večernjem listu. Posljednji popis stanovništva otkrio je da Hrvatska ima 400 tisuća samačkih kućanstava te u gotovo svakoj trećoj kući ili stanu živi samo jedna osoba. Unutar umirovljeničke populacije, odnosno kod starijih od 65 godina, 202 tisuće je samaca. Njih 123 tisuće raspolaže prihodima koji su znatno ispod hrvatske crte siromaštva, što je trostruko više u odnosu na prag siromaštva zabilježen za cijelu populaciju.
Naime, crta siromaštva za samačko kućanstvo lani je bila 493 eura, gotovo koliko i prosječno isplaćena mirovina (491) euro. Zbog natprosječne izloženosti staračkih samačkih kućanstava siromaštvu treba razmatrati i druge moguće instrumente pomoći kao što su jednokratne naknade pomoć u podmirenju režijskih troškova i slično.
Bilo bi vrlo dobro kada bi se pod ciljanim mjerama pomoći siromašnim umirovljenicima, osim mirovinskih primanja, u obzir uzela i imovinska situacija jer nisu svi umirovljenici iz samačkih kućanstava s niskim mirovinama u istoj imovinskoj situaciji, rekao je za Večernji list Zdenko Babić, redoviti profesor Katedre za socijalnu politiku s Pravnoga fakulteta. Umirovljeničke udruge su sa svoje strane zatražile isplatu naknade za umirovljenike samce po uzoru na Italiju, Latviju i Litvu, gdje usamljeni i osiromašeni starci postaju sve veći problem. No i druge europske zemlje imaju državne mirovine koje su više za samce nego za umirovljenike koji žive u zajednici. Hrvatska se djelomično priključila tom trendu brige za udovice i udovce isplatom dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika te sada oko 106 tisuća osoba uz svoju prima prosječnih 104 eura dodatne obiteljske mirovine, sve skupa 594 eura. No, to nije bilo dovoljno da se smanji siromaštvo u najranjivijoj skupini. Nezaposleni se također po prihodima nalaze na dnu hranidbenog lanca. Hrvatska ovo ljeto ima 86 tisuća registriranih nezaposlenih (16,6 posto fakultetski obrazovanih ), a svaki četvrti stariji je od 55 godina.
