Čini se da se okreću trendovi s iseljavanjem i useljavanjem u Hrvatsku. Naime, iz Hrvatske se lani odselilo 40 tisuća osoba, a doselilo ih se gotovo 70 tisuća. Udio stranaca koji su došli porastao je čak na 84 posto, a udio hrvatskih državljana koji su se vratili iz inozemstva iznosi 15 posto, to jest 10 852.
Lanjske godine smanjio se broj odseljavanja iz Hrvatske, kao i ukupan broj odseljenih hrvatskih državljana. Među 39 218 građana koji su napustili Hrvatsku njih 25 424 imalo je hrvatsko državljanstvo. Iako je broj odseljenih Hrvata u inozemstvo lani manji i za sedam tisuća u odnosu na 2022. godinu, što sugerira da se iseljavanje domaćega stanovništva donekle usporilo, još uvijek broj iseljenih hrvatskih državljana premašuje broj useljenih.
Treba navesti da su u ukupan broj doseljenih u Hrvatsku uključene i raseljene osobe iz Ukrajine, kojima je odobrena privremena zaštita u našoj zemlji. Njihov udio u broju dolazaka bio je 18,8 posto, ukupno 13 078 osoba. Iz europskih zemalja ovamo se doselilo 47 247 stanovnika, a tek njih 9940 hrvatski su državljani. Najviše ih je došlo iz zemalja izvan Europske unije, prije svega Bosne i Hercegovine (8478 ili 12,2 posto). Dosta ljudi stiglo je iz Srbije (5419, od kojih je samo 481 hrvatski državljanin ), Kosova (2287, hrvatskih državljana 17)… Najviše hrvatskih državljana lani doselilo se iz Njemačke, njih ukupno 6230, od kojih su 5014 Hrvati. A najviše Hrvata odselilo se upravo u Njemačku (11 031 osoba s hrvatskim državljanstvom). Hrvati su se lani i dalje rado iseljavali put Austrije (3998 osoba), Italije (691) i Irske (575). Godine 2023. skočio je broj doseljenih iz zemalja Azije. Bilo ih je ukupno 17 857 ili gotovo tisuću više nego 2022. godine. Velik je skok doseljenih iz Afrike (u 2022. godini 680, a lani 1662), navodi Marija Cvrtila za Slobodnu Dalmaciju.
Liječnika je ipak dovoljno?
Svake godine dobije se 17 novih diplomiranih doktora medicine na 100 tisuća stanovnika, što je više od europskoga prosjeka (15), navodi Filip Pavić za Večernji list. Hrvatska je također među šest europskih država s najvećim brojem diplomiranih medicinskih sestara i stomatologa na 100 tisuća stanovnika: gotovo 40 sestara i pet zubara. Europska periferija prema tim podatcima ozbiljno prednjači u broju diplomiranih liječnika u odnosu na najrazvijenije zemlje EU-a. Činjenica je da imamo iznadprosječan broj diplomiranih doktora medicine, tako da imamo medicinskih sestara (40) dvostruko više od bogatije Španjolske (23), Poljske (20) i Italije (16), što govori protiv uvriježenoga mišljenja da Hrvatskoj nedostaje zdravstvenih radnika te da ih premalo upisuje medicinske fakultete i studije sestrinstva. Štoviše mimo diplomiranih, u posljednje tri godine broj zaposlenih djelatnika u zdravstvu narastao je za pet posto – sa 89 652 na 94 296, kažu podatci Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, nedavno je rekao da bolničkih liječnika ne nedostaje. »Imamo 415 liječnika na 100 tisuća stanovnika, a europski je prosjek 410. Dakle ne manjka liječnika, ali je problem teritorijalnoga rasporeda liječnika unutar primarne, sekundarne i tercijarne medicine.«
TikTok zabrinuo Europsku komisiju
Društvena mreža TikTok u kineskom vlasništvu učinila je nešto jako zabrinjavajuće za djecu, na što su morale reagirati institucije Europske unije. Kako je prenijela Sandra Veljković u Večernjem listu, nakon što je fenomen pokrenut u Španjolskoj i Francuskoj u travnju 2024. Europska je komisija izrazila zabrinutost u vezi s programom »Rewards« (nagrade) na LifeTikToku koji je korisnike poticao da zarađuju bodove za gledanje videozapisa, stavljanje sadržaja i praćenje, pozivanje prijatelja da se pridruže TikToku i drugo. Komisija je bila zabrinuta zbog toga što je program pokrenut bez prethodne temeljite procjene rizika, posebno u vezi s učinkom ovisnosti. TikTok se sada obvezao da će unutar Europske unije zaustaviti svoj program nagrada u sklopu TikTok Litea, nakon što ga je Europska komisija natjerala na taj korak zbog bojazni da su ciljna skupina u tom programu djeca i da se njime potiče digitalna ovisnost. Sada će Komisija pratiti kako TikTok ispunjava obećanje da će zaustaviti program i da ne će pokretati sličan kojim bi zaobišao pravila. Prekrši li zabranu, slijedi novčana kazna.
Postupak protiv TikToka prvi je slučaj koji je Komisija zaključila na temelju Akta o digitalnim uslugama 105 dana nakon pokretanja postupka protiv te platforme. »Mozak mladih Europljana nije valuta društvenih medija i nikada ne će biti«, rekao je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.
