Očito je da većina hrvatskih građana u klađenju vidi opasnost kad ih se, prema istraživanju koje je provela agencija »Ipsos«, oko 68 % izjasnilo za zabranu uređaja za klađenje u ugostiteljskim prostorima – kladomata. Jolanda Rak Šajn za »Večernji list« navela je da se među ispitanicima kladomatima protivi 72 % žena i oko 64 % muškaraca, a tek svaki peti ispitanik ne podržava zabranu (prednjače mladi između 18 i 34 godine – 23 %).
Potporu uklanjanju kladomata najmanje daju oni sa završenom osnovnom školom (50,8 %), među osobama sa srednjom školom ona raste na 70,3 %, a među ispitanicima sa završenim fakultetom na 70,8 %. Nezaposlene osobe u najvećem postotku podupiru ukidanje kladomata – njih 72,7 %, a 23,9 % zaposlenih misli suprotno.
Nužno je ukinuti kladomate
U »Večernjem« stoji da prema prijedlogu novih izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću koji je nedavno usvojila Vlada te uputila u Sabor, kladomati – koji su nerijetko dostupni djeci i maloljetnicima – ostaju gdje jesu. Jedino što se povela rasprava tko će, kako to traži novi zakon, obavljati »obveznu identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama« kako bi se izbjeglo da se na njima klade maloljetnici. Problem ovisnosti o kockanju u Hrvatskoj pogađa izravno 40.000 ljudi, a neizravno njih 240.000.
Ti su podatci alarmantni, a posebno zabrinjava visoka zahvaćenost srednjoškolske populacije, gdje stručnjaci procjenjuju da više od 10 % srednjoškolaca već pokazuje teškoće iz kruga ovisnosti o kockanju, a tri četvrtine srednjoškolaca povremeno kocka.
Znanstvenici su složni: nužno je ukinuti kladomate, oni su visoko rizični, osobito za maloljetničku populaciju, a uvelike otežavaju održavanje apstinencije osobama koje su već razvile simptome ovisnosti o kockanju. Liječnici koji liječe ovisnike, znanstvenici koji se bave tim poljem te široka javnost, što je potvrdilo istraživanje, smatraju da se kladomati moraju ukloniti iz kafića. Davor Bodor, specijalist psihijatar i voditelj dnevnih bolnica za ovisnost u Klinici za psihijatriju »Sveti Ivan«, nedavno je za »Večernjak« poručio da su upravo maloljetnici najranjavija skupina te da je od iznimne važnosti smanjiti njihovu izloženost kockanju. Prosječna europska prevalencija problemskoga kockanja kod adolescenata je oko 4 %, a hrvatsko istraživanje na uzorku od čak 2700 učenika u 2013. pokazalo je kako blizu 13 % adolescenata ima ozbiljne psihosocijalne probleme uzrokovane kockanjem, što je iznimno mnogo.
Pravilnikom će se svakako preciznije opisati način identifikacije. Jedan je od prijedloga Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika da se to riješi putem softvera ili aplikacije koju će morati izraditi priređivač klađenja, a da se osobe koje se klade registriraju isključivo osobnom iskaznicom te pritom dobiju kod bez kojega nemaju pristup kladomatima. Druga je mogućnost da se na ulazu stavi aparat koji će imati osobne prijave – poručili su. Prema podatcima Porezne uprave s kraja 2023. u Hrvatskoj postoje 3642 samoposlužna terminala za klađenje. Ukupno je u djelatnosti kockanja i klađenja lani u Hrvatskoj uprihodovano 866,7 milijuna eura (6,5 milijarda kuna), 22,6 % više nego godinu prije toga, te 173 milijuna eura dobiti ili 60,2 % više.
U hrvatskim klupama 63 nacije
Još uvijek je najviše Ukrajinaca među stranim državljanima koji se školuju u Hrvatskoj, zatim onih iz BiH, Sj. Makedonije, Kosova i iz Njemačke, koji su na petom mjestu, na šestom su s ruskim, a na sedmom sa srpskim državljanstvom, a potom slijede školarci iz Albanije, Amerike i Turske. Sudeći po dostupnim podatcima, prije deset godina hrvatske su se osnovne i srednje škole mogle pohvaliti prisutnošću 40-ak nacija, a sada ih je 63. Ukupno su u tom razdoblju u škole upisani učenici iz 94 zemlje. Strani državljani čiji broj raste dolaze iz Sj. Makedonije, Kosova, Rusije, Albanije i Indije, a broj je većine stranih državljanina, poput kineskih, nepromijenjen…
U školama imamo po desetak učenika iz Australije, Poljske, Sirije, Nizozemske, a pojedine nacije iz kojih je bilo iznimno malo školaraca više uopće nisu prisutne u našim školama. E-Matica pokazuje da je riječ o učenicima iz Norveške, Meksika, Bangladeša, Kazahstana, Jemena, Maroka, Estonije. Prema podacima e-Školskoga rudnika, ukupan broj učenika u Hrvatskoj drastično je smanjen pa je u prošloj školskoj godini bilo upisano 58.973 učenika manje nego u 2013./2014. Učenike gube sve županije osim Istarske i Grada Zagreba koji su u blagom »plusu«.
Popularni studiji
Najveći pad broja učenika od oko 30 % u istom razdoblju imaju Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, odnosno (oko 25 %) Virovitičko-podravska i Sisačko-moslavačka županija. Prema dostupnim podatcima stranih studenata na devet sveučilišta u Hrvatskoj manje je od 2000, što je – upozoravaju već godinama stručnjaci – vrlo loš trend koji bi trebalo ozbiljnije razmotriti. Paralelno na pojedinim sveučilištima, poput splitskoga i zagrebačkoga, ističu rast toga broja. Prema podatcima Sveučilišta u Splitu, najpopularniji studijski program na engleskom jeziku jest njihov studij medicine, a slijede Medicinski fakultet u Rijeci, onaj u Zagrebu te zagrebački Veterinarski fakultet, navodi Mirela Lilek za »Jutarnji list«.
