Crvena mrtva kopriva (Lamium purpureum, lat.), medić, mrtvica, jestiva je, medonosna i ljekovita biljka slična koprivi, ali bez žarećega djelovanja. Ta se biljka tradicionalno rabi u narodnoj medicini za smirivanje upalnih stanja, kako unutarnjih tako i vanjskih. Saponini i tanini kojima ta biljka obiluje djeluju protuupalno pa se čaj od crvene mrtve koprive često rabi za ublažavanje simptoma prehlade, kašlja i upala u grlu. Tinkture se rabe za stimulaciju probave i poboljšanje općega imuniteta. Ta biljka ima i diuretička svojstva, a vrlo je korisna za opuštanje. Tomu učinku pridonose iridoidi koji imaju smirujuće djelovanje na živčani sustav, što pridonosi sedativnim svojstvima biljke. Iridoidi imaju i protuupalna, antioksidantna, antimikrobna i purgativna svojstva. Fenolne kiseline prisutne u biljci imaju antioksidativno i umirujuće djelovanje, što može pomoći u smirivanju živaca i poboljšanju sna. Eterična ulja prisutna u biljci, iako u manjim količinama, mogu također djelovati smirujuće na živčani sustav. Istraživanja pokazuju da ekstrakti biljke mogu inhibirati (kočiti) rast različitih patogenih bakterija, uključujući Staphylococcus aureus i Escherichiu coli. Ta su svojstva ponajprije rezultat prisutnosti tanina i fenolnih kiselina, koji djeluju kao prirodni antiseptici.
- Čaj od crvene mrtve koprive treba piti u umjerenoj količini jer velike doze imaju laksativan učinak
- S pripravcima od mrtve koprive trebaju pripaziti trudnice i osobe s niskim krvnim tlakom
- Sjeme crvene mrtve koprive sadrži vrijedne masne kiseline, vitamine i minerale pa se rabi u različite svrhe, primjerice kod problema s probavom, kao diuretik i tonik za jetra. Obično se uzima jedna do dvije čajne žličice dnevno u jogurtu, »smoothieju« i slično
- Iako ne postoje specifična znanstvena istraživanja koja se odnose na djelovanje biljke na smanjenje alergija u ljudi, u bilinarskim knjigama spominje se i ta biljka
