»Kultura otkazivanja pokušat će izbrisati tisućljeća povijesti. No to nikako nije preporučljivo«, upozoravaju iz »Obitelji i medija«. Suradnici europskoga projekta spomenuli su na tom tragu studij antičke povijesti i proučavanje kulture starih Grka i Rimljana. »Usporedba nas s civilizacijama iz prošlosti zasigurno će pokazati da su oni njegovali način razmišljanja koji nije blizak današnjemu. Treba se pritom samo prisjetiti što se događalo u rimskim arenama i kolosejima prije dvije tisuće godina. Međutim, ta nam usporedba omogućava da bolje razumijemo kako je išao tijek razvoja društava, kako smo uopće došli do današnje razine civiliziranosti i koje se točke u povijesti mogu tumačiti kao pozitivne.«
i svoje teškoće«, pojašnjavaju iz
»Obitelji i medija«
Uostalom, ne pripisuju li si zagovornici kulture otkazivanja da su upravo njihova stajališta svojevrsna kulminacija cjelokupnoga civilizacijskoga razvoja? Ako to doista jesu, pitaju se iz »Obitelji i medija«, zašto onda oni nisu spremni dijalogizirati s prošlošću? »Pokušati uspostaviti dijalog s prošlošću znači njegovati otvorenost uma. Takav dijalog traži intelektualno poštenje koje će i suprotnoj strani dopustiti da slobodno izrazi svoje stajalište i svoje teškoće«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.
Nadalje, zagovornici kulture otkazivanja često svoje poteze opravdavaju i imperativom tolerancije, no upravo su oni najmanje tolerantni, podsjećaju iz »Obitelji i medija«, budući da nekoj javnoj figuri koja se u jednoj zgodi »ogriješila« o postulate moderne »korektnosti« suvremeni medijski cenzori nikada ne opraštaju takve »prijestupe«. »Ako nam se nečija stajališta ne sviđaju, dopušteno nam je da takvu osobu prestanemo slušati, ali kada se o toj osobi govori, također treba biti pažljiv, osobito kada se o tim stvarima govori djeci. Treba imati na umu da nitko ne zaslužuje biti ‘izbrisan’, čak i ako zagovara stajališta koja osobno smatramo pogrješnima«, podsjećaju iz »Obitelji i medija«.
