Župi sv. Lovre iz Petrinje pripada kapela sv. Benedikta na istoimenom groblju na jugoistočnoj strani grada. Groblje je nastalo prema uredbi hrvatsko-ugarske kraljice Marije Terezije (1717. – 1780.), koja je odredila da se ukapanja moraju vršiti izvan grada. Odabrana je lokacija na dva brdašca na čijim su vrhovima bile drvene kapele, sv. Benedikta za rimokatoličke i sv. Nikole za pravoslavne pokojnike. One su zamijenjene zidanim kasnobaroknim objektima, sv. Benedikta g. 1766. i sv. Nikole g. 1785.
U Domovinskom je ratu g. 1992. kapela sv. Benedikta porušena, a nakon rata je obnovljena na starim temeljima u istom obliku s jednim brodom, polukružnom apsidom, plošnim pročeljem s okulusom i zvonikom piramidalnoga krovišta te s dva bočna prozora. Nju je 11. srpnja 2004., na blagdan naslovnika, blagoslovio tadašnji zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak.
U razornom potresu 29. prosinca 2020. stradalo je 76 sakralnih objekata u biskupiji. Kapela sv. Benedikta zadobila je manja oštećenja te je ubrzo popravljena i uređena s oltarnim stolom u apsidi, raspelom i slikom naslovnoga svetca na začelnom zidu svetišta, novom rasvjetom i krovnim pokrovom. Potres je pravoslavnu kapelu sv. Nikole znatno porušio te je ona g. 2023. obnovljena iz fonda solidarnosti EU-a.
U kapeli je prijepodnevna misa na blagdan sv. Benedikta, a posebno su mise u rujnu, mjesecu kada je bilo najviše stradalih Petrinjaca u Domovinskom ratu. Čitanje svih 598 imena ubijenih, stradalih i nestalih bude 15. rujna, a slijedi obilazak lokaliteta masovnih grobnica u spomen na ubijene u vrijeme okupacije grada ili u borbi za oslobođenje. Petrinja i Vukovar gradovi su koji su najviše stradali i bili razarani, a od osam poznatih masovnih grobnica na području grada, njih je pet na lokacijama vile »Gavrilović« sa 17 strijeljanih, Nove bolnice sa šest, Taborišta sa 12 ubijenih, »Malinke« sa 22 ukopana te na groblju sv. Benedikta sa 70 pronađenih tijela.
