Više medija nedavno je prenijelo zabrinjavajuće podatke iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Sada je na temelju statistike o porodima i živorođenoj djeci u hrvatskim bolnicama tijekom 2023. godine poznato da je lani u Hrvatskoj rođeno najmanje djece u zadnjih stotinjak godina. Preliminarni podatci Državnoga zavoda za statistiku pokazuju da bi broj rođenih ove godine mogao biti i manji. »U prvih osam mjeseci lani rođeno je ukupno 21 462 djece, a u istom razdoblju 2024. čak 400 djece manje, odnosno njih 21 035. Prema izvješću HZJZ-a lani je u Hrvatskoj rođeno 32 170 djece, najmanje od 1991., a očekivano trajanje života za tri je godine kraće od prosjeka EU-a. Više od tri desetljeća Hrvatska se ubraja u nisko natalitetne zemlje, s tim da je lani rođeno najmanje djece u tom razdoblju. Primjerice, 1997. je rođeno 55 501 dijete, 2000. je bilo 43 746 novorođenih, a od 2013. i ulaska u EU taj je broj pao ispod 40 000 i nastavio se smanjivati. Tako je 2021. broj rođenih bio 36 508, godine 2022.rođena su 33 883 djeteta, a prošle godine 32 170. Lani je u Hrvatskoj pao mortalitet, bilo je 51 275 umrlih, 5704 manje nego 2022. Stopa prirodnoga prirasta bila je negativna i iznosila je -5,0, odnosno bilo je 19 105 više umrlih nego rođenih. Negativan prirodni prirast imaju gotovo sve županije, a najgore je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj. Najbolja je situacija u Međimurskoj županiji. Više od tisuću umrlih u odnosu na broj rođenih zabilježeno je u šest županija, a u dvije županije čak je više od dvije tisuće umrlih više, i to u Primorsko-goranskoj (-2092) i Gradu Zagrebu (-2030).
Ako su dijalekti bogatstvo…
Lada Novak Starčević piše u Jutarnjem listu o novim generacijama i jeziku generacije Z, a to su rođeni između 1997. i 2012., te generacije alfa, rođeni nakon 2012. Anđel Starčević, lingvist s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, razjasnio je da je generacija Z prva generacija koja je u potpunosti srasla s tehnologijom, pametnim telefonima i društvenim mrežama. Kao rezultat njihovih digitalnih iskustava nastali su novi oblici komunikacije. Maštovito se igraju jezikom, a njihova tekstualna komunikacija uključuje izmišljanje novih riječi, slenga i emotikona.
Posebno je zanimljivo da jezik generacije alfa podjednako razumiju djeca u SAD-u, Španjolskoj ili Hrvatskoj i mogli bi se s tih pedesetak riječi sasvim dobro razumjeti dok komuniciraju preko mreže, što često rade kad igraju igrice na daljinu. Jezikoslovac Starčević kaže da se svako malo deklamira da su dijalekti bogatstvo, da ih treba čuvati i njegovati, ali nedajbože da netko tako zaista i govori, a pogotovo da tako piše. Također smatra se da je pisani jezik bolji od govornoga, da je formalni stil bolji od neformalnoga, da svi stalno trebaju govoriti i pisati na potpuno jednak način jer da se inače ne ćemo razumjeti, da će nastati potpuni komunikacijski kaos i slično, što je sve u znanosti o jeziku prepoznato kao skup predrasuda i kontradikcija koje se zajednički nazivaju ideologijom standardnoga jezika. U lingvistici se zna da je jezik redovito heterogen, odnosno da razni ljudi i društvene skupine koriste jezik na različite načine, a i svaka pojedina osoba ima barem nekoliko stilova u svojem repertoaru. Ta raznolikost nije kaotična, kako se često prikazuje, nego uređena, strukturirana jer govornici sami nadziru svoju jezičnu proizvodnju i prilagođavaju se situaciji u kojoj se nalaze, smatra jezikoslovac.
Nove posuđenice
Protumačio je na primjeru jezika da mladi redovito osjećaju potrebu da se odvoje od roditelja i jako im je važno mišljenje vršnjaka, što se onda pokazuje na različite načine. »Na jezičnoj razini to znači da mladi redovito i nužno koriste neke druge nove oblike, kako bi izrazili ili stvorili novu vrstu identiteta, kojemu će neki ljudi pripadati, a još je važnije da mu drugi ne će pripadati.« Mladi su danas umreženi s brojnim vršnjacima diljem svijeta, s njima dijele interese i komuniciraju na engleskom. Ne treba se dakle čuditi da s preuzimanjem sadržaja komunikacije dolazi do djelomičnog ili potpunog preuzimanja koda na kojem se ta komunikacija odvija. »Neki od novih izraza u njihovoj će se generaciji zadržati, kod nekog više, kod nekog manje, ali nema mjesta strahu da će zbog toga komunikacija biti ugrožena. Tko želi da ga se razumije, uvijek će se potruditi i objasniti izraze koje primatelji poruke ne razumiju, a uvijek će biti u situaciji u kojima ljudi namjerno ne žele da ih se razumije (npr. da se ograniči pristup grupi ili informacijama, da se ispadne stručniji, obrazovaniji, moderniji, posebniji itd.).«
»Biti frend i biti prijatelj nije ista vrsta odnosa, prijatelj je netko puno bliži. Glagol ‘downlodati’ izgleda kao da znači isto što i preuzeti, ali koristi se samo za preuzimanje digitalnog sadržaja, neformalniji je i kao takav u upotrebi stvara drukčiju izvanjezičnu situaciju i atmosferu nego preuzimati. Neke nove posuđenice teško je prevesti osim opisno, što samo potvrđuje da su pravi potpuni sinonimi vrlo rijetki. Evo nekih riječi koje najčešće koriste djeca, čisto radi boljeg generacijskog razumijevanja: (NPC) Non-player character – osoba koja ne razmišlja svojom glavom; Ohio rizz – loša karizma; Yapping – kad netko previše priča; Goat (Greatest Of All Time) – najbolji…
