Jedna od brojnih žrtava komunizma bio je i filozof i sociolog dominikanac Dominik Barač.
Rođen je u Slanome 14. srpnja 1912. Prvotno je studij teologije i filozofije pohađao u Dubrovniku, a nastavio u Walderbergu u Njemačkoj, gdje je 1936. zaređen za svećenika. Magistrirao je u Louvainu u Belgiji, a doktorirao 1942. na »Angelicumu« u Rimu s temom o socijalnoj filozofiji boljševizma. Nakon povratka u Hrvatsku djelovao je kao predavač na dominikanskom filozofsko-teološkom učilištu u Dubrovniku.
U suradnji s dominikanskom nakladničkom kućom »Istina« u kolovozu 1944. godine objavio je prijevod svojega doktorskoga rada »Socijalna filozofija boljševizma«. Barač ističe da se boljševistički čovjek zapravo više ne može smatrati čovjekom zbog toga što je u kolektivu cijelo njegovo metafizičko i nadasve etičko značenje u potpunosti uništeno. Prema boljševizmu misaoni čovjek dužan je odrediti se, to više što hrvatski narod stoji pred povijesnom kataklizmom. Objavio je još nekoliko radova, uz ostalo »Pogled u socijalnu ulogu sv. Dominika i dominikanskog reda«, »Tomizam – filozofija bića i socijalna kritika«, »’Homo sovieticus’ u svojoj metafizičkoj strukturi«, »Mehaničko poimanje društva«.
Na objavljivanje »Socijalne filozofije boljševizma« nove, komunističke vlasti nisu gledale blagonaklono. Uhićen je 18. ožujka 1945. i zatvoren u vilu Rašicu u Lapadu. U prijepisu presude okrivljen je zbog »terorističkog protunarodnog rada i organizovanja terorističkih oružanih banda«. »Kao uvjereni ustaša neistinitim prikazivanjem prilika u jednoj od savezničkih država koristio je njemačkom okupatoru i ustaškoj ‘promičbi’ da bi zavaravanjem neupućenog naroda pridobio ga za oružanu borbu protiv narodno-oslobodilačke vojske i naših saveznika, pak je u tu svrhu u 1944. godini dao štampati i rasturivati knjigu ‘Socijalna filozofija boljševizma’.« Knjiga je razlog što su ga ubili. Stoga je 18. lipnja 1945. prijeki vojni sud Barača proglasio krivim i osudio na smrt. Ubijen je 17. studenoga 1945. u Trogiru. Dominika Barača možemo ubrojiti među vodeće hrvatske katoličke socijalne mislioce 20. stoljeća. (L)
