Gotovo bi se moglo reći da i ptice na grani ponavljaju da se suvremeni ljudi premalo kreću. No kad o tome govori čovjek u devetom desetljeću života, koji se dugo bavi tim fenomenom, i kada svoj govor temelji na podatcima i na iskustvu, to drugačije zvuči. Iz razgovora koji je profesor emeritus Vladimir Findak, 87-godišnji hrvatski znanstvenik iz područja kineziologije i autor knjige »Kineziološka metodika«, dao Večernjem listu i njegovoj novinarki Dijani Jurasić, može se istaknuti sljedećih sedam poticaja. Prva je da čovjek od rođenja do smrti ima četiri biotičke potrebe da bi se održao na životu i očuvao zdravlje: potrebu za hranom, vodom, snom i kretanjem, a upravo je jedan od najvećih problema čovječanstva to što se ljudi sve manje kreću. Drugo što se može upamtiti jest da je nedostatak tjelesne aktivnosti četvrti uzrok smrtnosti u svijetu. Treći »štiklec« jest da je na konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije prije 40 godina jedan od zaključaka bio da će, ako se nastavi ovim tempom proces smanjenoga kretanja ljudi, brzo doći vrijeme kada će liječnici ljudima propisivati kretanje kao lijek – što se danas i ostvaruje.
Četvrto je pak prisjećanje na istraživanje od prije trideset godina među učenicima četvrtoga razreda osnovne škole i osmaša. Pokazalo se da učenici četvrtoga razreda u prosjeku sjede četiri sata na nastavi, zatim su kod kuće na zadaću trošili još sat i pol – dva, pred TV-om su provodili između 50 minuta i jednoga sata, a na ostale sjedilačke aktivnosti otišlo bi im još dva i pol sata. Tako se došlo do zaključka da je četvrtašima za igru dnevno ostalo samo 58 minuta – a danas su rezultati puno gori. Peto je podatak da Francuska, Danska i Mađarska imaju pet sati tjedno nastave tjelesnoga odgoja, Češka i Estonija osam sati tjedno. Hrvatska je ostala na dva sata. Šesto su posljedice: istraživanja pokazuju da u djece i mladih zbog nekretanja najprije nastradaju antropološka obilježja, povećava se masno potkožno tkivo, smanjuje se mišićna masa. No tjelesna neaktivnost reducira i intelektualne funkcije koje ne napreduju u onoj mjeri kako je to genetski predodređeno. Sedmi je ekonomski poticaj: u Europi su Finci, Norvežani, Danci i Šveđani izračunali da se za svaki uloženi euro u rekreativne aktivnosti građana, od opreme do igrališta, vrati devet eura jer je toliko manje bolesti među ljudima.
Nepalsko srce na putu ozdravljenja
Mnogo se proteklih dana pisalo o problemima u hrvatskoj medicini pa je u sjeni ostala vijest da su splitski kardiolozi Mate Petričević i Stjepan Ivanković sa suradnicima obavili zahvat koji je trajao šest sati, a pomogli su mladomu radniku iz Nepala. Izveli su složenu operaciju kronično oštećenoga srca. Ivica Marković za Slobodnu Dalmaciju pisao je da je pacijent osjećao bolove u prsima, kratkoću daha i nemogućnost ikakvoga napora. Utvrdilo se ozbiljno oštećenje srčane funkcije s oštećenjem triju zaliska. U pomoć su krenuli kardiokirurzi i ostalo medicinsko osoblje Zavoda za kirurgiju. Operirali su Nepalca u ranim tridesetima koji živi i radi u Dalmaciji, na otoku gdje radi kao vozač. Čovjeka su neimaština, skroman život u domovini i borba za svakodnevni ručak svoje obitelji doveli u Hrvatsku, gdje je došao trbuhom za kruhom daleko od svojega doma i svojih najmilijih. I tu ga je sustigla bolest. »Na njegovu srcu bile su potrebne četiri procedure, zamjena aortalnoga zaliska, potom zamjena mitralnoga zaliska, pa popravak trikuspidalnoga zaliska i postavljanje, podvezivanje dijela lijeve pretklijetke. Atriclip tehnikom, koja je nedavno prvi put primijenjena u KBC-u Split, ukupno trajanje kirurškoga zahvata trajalo je malo više od 6 sati. »Sretni smo što imamo priliku pomagati ljudima na ovaj način, a poglavito onima koji u Hrvatskoj nemaju nikoga i koji su prepušteni sami sebi. Riječ je o mladom čovjeku daleko od svoga doma koji je dobio novu priliku za kvalitetan život. Pacijent se dobro oporavlja i zajedno se veselimo njegovu oporavku i povratku u našu zajednicu na svoj posao«, rekao je dr. Petričević. Ponosan je jer se po najvišim svjetskim standardima, osim domicilnoga stanovništva, mogu liječiti i stranci. »Očigledno je sreća u nesreći mladoga Nepalca bila što je u trenutku svojih teških zdravstvenih problema bio u Hrvatskoj, u Splitu, i operiran na ovoj kardiokirurgiji. Teško je reći koliko je operacija koštala, no u inozemstvu gdje sam radio ovakvi operativni zahvati variraju od 100 do 200 tisuća eura, ovisno u kojoj se državi rade. A što se tiče Nepalčeva osiguranja, on je osiguran preko svoga poslodavca«, rekao je splitski liječnik.
