Na početku adventskoga vremena Crkva slavi blagdan Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije! Došašće ili advent vrijeme je priprave za Božji silazak k ljudima i u povijest, Utjelovljene Riječi u krilu Djevice Marije snagom Duha Svetoga.
U tom Božjem djelu prisutna je Marija kao izabrana Majka Isusova.
Da bismo razumjeli što znači Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije, moramo čuti Božju objavu o događajima koji su se dogodili na početku stvaranja. Dogodio se pad, grijeh, odbacivanje Boga kao vlastita Stvoritelja, odbacivanje njegove ljubavi.
Iz toga izvora dolazi grijeh u čovjeka. Kako nam slikovito i znakovito opisuje knjiga Postanka, đavao je zaveo čovjeka na istu pobunu, na isto odbacivanje Boga, na istu oholost da bude »kao Bog«.
Čovjek je povjerovao laži, a odbacio istinu; povjerovao je duhu mržnje, a odbacio Božju ljubav; čovjek je htio biti potpuno neovisan o svome Stvoritelju. To je čovjekov pad. Taj je grijeh potamnio čovjeku dušu, njegov razum, njegovu volju i njegovu savjest. Grijehom je ranjena ljudska narav i lišena Božjega života. Tim je grijehom ranjeno cijelo čovječanstvo. Taj grijeh zato nazivamo istočnim grijehom, jer istječe na sve ljude i svi se rađamo ranjeni. To se očituje u našoj sklonosti na zlo; razum je sklon zabludi protiv istine; volja je sklona neposlušnosti Božjoj volji; sloboda je ranjena da lakše biramo zlo nego dobro. I savjest može biti toliko slijepa da više ne ukazuje na dobro koje treba činiti i na zlo koje treba odbaciti.
Jedino ljudsko stvorenje koje nije bilo ranjeno istočnim grijehom, nego već u svom postanku ispunjeno milošću, bila je Blažena Djevica Marija. Zato je od svoga početka i kroz cijeli svoj život bila sva Božja, čista od svakoga i najmanjega grijeha, »Bezgrješna«, puna milosti. Takvu je milost primila po predviđenim zaslugama Isusove Žrtve na križu.
Iz knjige »Božja remek-djela«, Glas Koncila, 2002., str. 181-183
