U Rumunjskoj je 24. studenoga održan prvi krug predsjedničkih izbora. Među predsjedničkim kandidatima nije bilo rumunjske eurozastupnice Diane Sosoace čiju je kandidaturu početkom listopada poništio rumunjski Ustavni sud. Za poništenje kandidature glasovalo je pet od ukupno devet sudaca Ustavnoga suda. U svojoj su odluci ustvrdili da Sosoaca »dovodi u pitanje i zanemaruje obvezu poštovanja ustava javnim govorima kojima poziva na uklanjanje temeljnih državnih vrijednosti i odabira, naime članstva u EU-u i NATO-u«. Sud je utvrdio da pravo na kandidiranje nije apsolutno i može biti predmetom ograničenja. Sosoaca je 2020. bila izabrana u rumunjski Senat, a 2024. je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu. Sosoaca je velikorumunjska nacionalistkinja i zagovornica izlaska Rumunjske iz Europske unije. Na sebe je skrenula pozornost ispadima na početku novoga saziva Europskoga parlamenta. Nosila je brnjicu tijekom govora Ursule von der Leyen i glasno prekidala govor francuske eurozastupnice, zbog čega je izbačena sa zasjedanja. Radi se o tipičnom načinu privlačenja pozornosti političara koji su izvan glavnostrujaške politike.
Odluka o zabrani predsjedničke kandidature Sosoace naišla je na brojne kritike rumunjskih političkih dionika. Opozicijski su političari uglavnom isticali da se Ustavni sud stavio u službu vladajuće socijaldemokratske stranke PSD i njezina predsjedničkoga kandidata Marcela Ciolacua koji je trenutačni rumunjski premijer. Zanimljiva je bila reakcija rumunjskoga eurozastupnika Eugena Tomaca iz centrističkoga EPP-a. Tomac je rekao da je Sosoaca »oličenje svega što je zlo u rumunjskoj politici«, opisujući je kao »političarku koja podupire kremaljsku agendu i ima najagresivnije i najksenofobnije izjave protiv židovske manjine u Rumunjskoj«. No prema mišljenju Tomaca, »takvu vrstu neodgovorne političarke ne treba zaustavljati putinovskim metodama«, nego je trebaju ukloniti birači na izborima.
Zabrana kandidature Sosoace naposljetku je dovela do raspada vladajuće koalicije socijaldemokratskoga PSD-a i centrističkoga PNL-a. Predsjednik PNL-a Nicolae Ciuca rekao je da odluka Ustavnoga suda »jasno pokazuje uplitanje PSD-a i ugrožava demokraciju«.
Intervencija Ustavnoga suda nije pomogla predsjedničkomu kandidatu PSD-a. U prvom krugu predsjedničkih izbora bio je treći i prvi put u povijesti postkomunističke Rumunjske socijaldemokratski kandidat nije ušao u drugi krug izbora. Iznenađujući pobjednik prvoga kruga izbora bio je nezavisni desni kandidat Calin Georgescu koji je također kritičar EU-a i NATO-a. Rumunjski Ustavni sud zabranio je kandidaturu Sosoace zbog nepoštovanja rumunjskoga članstva u EU-u i NATO-u, a najviše glasova u prvom krugu izbora dobio je kandidat koji je kritičan prema EU-u i NATO-u. To je otvorilo važno pitanje o prihvatljivosti kritike zapadnih međunarodnih organizacija, u prvom redu EU-a kao jedinstvene političke zajednice koju su stvarali i oblikovali kršćanski političari.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić nedavno je iznio kritike na račun politike EU-a koje su zadobile odjeka u hrvatskoj javnosti. Važno je naglasiti da Anušić dolazi iz stranke koja je izrazito naklonjena EU-u te je potpuno drukčiji profil političara od rumunjskoga dvojca Sosoaca i Georgescu. Anušić je održao pozdravni govor na javnoj tribini »Sigurnosni i geopolitički izazovi svjetskoga poretka« u organizaciji Hrvatskoga diplomatskoga kluba. U govoru je među ostalim rekao: »Dvadeset godina europska politika u potpunosti je promašena. To je ružičasta politika. To je liberalna politika, protiv koje ja nemam ništa, ali imam protiv njihova stava kada govorimo o obrani, o temeljima svake države i temeljima kršćanstva na kojima Europa počiva i koje je ta Europa polako napustila. Napustila ih je odlazeći prema, kako ja zovem, ružičastoj politici u kojoj svi nose ružičaste naočale.« Anušić je dalje dodao: »Europska unija unatoč upozorenjima potrošila je milijarde i milijarde na električna vozila, na autonomne automobile, na taksije bez vozača. Dovoljno je da napravite jedan mali elaborat i dobijete novac od Fonda Europske unije. Bio sam dugo načelnik općine i župan i najbolje ste novce dobili za zaštitu maslačaka na livadi, zaštitu pčela, određenih kukaca, riba u rijeci koje nitko ni na koji način ne ugrožava, ali su ogromni novci dati upravo za te stvari. Nikad niti jedna kuna za sigurnost, za pripremu na ovu situaciju koju sad imamo, za uređenje atomskih skloništa, za edukaciju ljudi.« Govor ministra Anušića izazvao je veliku pozornost medija pa se na nj osvrnuo i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji rekao da je kontekst govora bio neformalan i da Anušić »nije shvatio da su mediji tu, pa je govorio malo slobodnije u jednom panelu i debati«.
Bilo da je Anušić govorio »slobodnije« ili nastojeći privući konzervativne birače, otvorio je vrlo važno pitanje o vrijednosnim osnovama i ciljevima EU-a. Svojedobno je jedan od utemeljitelja europske integracije Robert Schuman napisao da ujedinjenje europskih država »ne treba i ne smije ostati ekonomski i tehnički pothvat: potrebna mu je duša, svijest o svojim povijesnim sklonostima i svojim sadašnjim i budućim odgovornostima, politička volja u službi istoga ljudskoga ideala«. Govoreći o zamislima utemeljiteljâ EU-a, papa Franjo je rekao da je u srcu toga ambicioznoga političkoga projekta »bilo povjerenje u čovjeka, ne toliko kao građanina ili kao ekonomskoga činitelja, nego u čovjeka, u muškarca i ženu kao osobe obdarene transcendentnim dostojanstvom«. Radi očuvanja europskoga političkoga projekta važno je podsjećati da EU nije samo ekonomsko i tehničko tijelo, nego i zajednica proizišla iz kršćanskih uvjerenja i ideja.
