JERUZALEM • »Želimo da ne samo posjetitelji, nego i stanovnici mogu podići svijest o razini kulturnoga identiteta kršćana. Pogotovo kada je on, kao što je slučaj danas, veoma ugrožen.« Tako je ravnatelj Ureda za kulturnu baštinu Kustodije Svete Zemlje fra Stéphan Milovitch sažeo motive za uspostavu novoga umjetničko-povijesnoga muzeja u samostanskom kompleksu sv. Spasitelja, koji će udomiti više od 300 kršćanskih ikona, izvijestio je portal vatikanskoga tjednika L’Osservatore Romano. Muzej čiji je nastanak nakon uspostave Arheološkoga muzeja Franjevačkoga biblijskoga studija inicirao latinski jeruzalemski patrijarh kardinal Pierbattista Pizzaballa trebao bi biti dovršen do kraja godine, a u njemu će se uz brojne liturgijske i umjetničke predmete te povijesne dokumente i namještaj naći i brojne bizantske, ruske, sirijske i palestinske ikone koje su kustodiji stoljećima darivali hodočasnici.
Malo blago lokalnih ikona
»U arapskom svijetu uglavnom govorimo o sirijskim i egipatskim ikonama, ali u našoj zbirci pojavile su se i vrlo lijepe palestinske ikone koje ćemo izložiti. Iako okružje jedne palestinske župe zasigurno nije bilo okružje europskoga dvora, kvaliteta je tih ikona iznenađujuća«, ocjenjuje o. Milovitch. Franjevačka ikonografska zbirka, za čiji je nastanak mahom zaslužan belgijski povjerenik za Svetu Zemlju fra Frans Cornelissen, dosad je bila razasuta po kustodijskim skladištima te slijedi njezin transport, katalogizacija i restauracija. U taj je proces uključena i mlada francuska restauratorica Maylis de Chevigny. »Pronašli smo malo blago lokalnih ikona u rasponu od 16. stoljeća do 50-ih godina prošloga stoljeća. Sada ih probiremo da bismo odlučili kojima treba restauracija, a koje se mogu izložiti.« Za restauraciju jedne ikone treba više od 70 sati rada (ne računajući vrijeme utrošeno u istraživanje), a skidanju laka i završnomu dotjerivanju boje prethodi i konzervacija – tretiranje protiv insekata, fiksiranje boje i učvršćivanje drvene podloge, navodi se na stranicama Muzeja Svete Zemlje.
