Nova godina uvijek se nameće kao dobar početak za nove odluke. Ipak se mnogi ljudi entuzijastično »zalete« s prevelikim promjenama na koje je teško naviknuti se i pridržavati ih se pa stoga nerijetko vrlo brzo odustanu od njih. Poznato je da je u svemu važno imati mjeru, pa tako i u donošenju odluka. Dakle, bit novogodišnjih odluka nije radikalan zaokret, nego promišljeno odlučivanje o tome što bismo mogli poduzeti, a što će se pozitivno odraziti na nas – fizički ili psihički. Stoga je jako važno postaviti si realne ciljeve koji nam ne će biti prenaporni te ćemo ih uz volju i trud moći ostvariti. U promišljanju o načinima koji mogu poboljšati naš život ne zaboravimo ni svoje bližnje koje možemo uključiti u novogodišnje dobre odluke i time ih usrećiti – jer sreća je uvijek veća kada je dijelimo. Možda vas naše pisanje o darivanju krvi i o brajici potaknu da donesete odluku kojom možete pomoći bližnjima – onima kojima je potrebna krv ili onima koji ne vide.
Tristan Lukačin dobrovoljni je darivatelj krvi od svoje 18. godine. Krv je darovao već 65 puta i svake se godine odazove na poziv. »Iako znamo da darivanje krvi pomaže, mnogi mi govore koliko ih je strah postati dobrovoljnim darivateljem. Uvijek im kažem da nema razloga za strah. Darivanje se uvijek odvija u kontroliranim uvjetima i s medicinskim osobljem«, objasnio je Tristan i dodao kako prije darivanja krvi postoji proces procjene možemo li dati krv. »Prije darivanja medicinsko osoblje provjeri kakva nam je krv, imamo li dovoljno željeza, jesmo li zdravi i slično. Ako je naša krv dobra, to jest ako smo zdravi, možemo dobrovoljno dati krv«, pojasnio je Tristan. Naglasio je kako je važno poticati dobrovoljno darivanje krvi kao humani čin. Osim što pomažemo drugima, i sami doznajemo o svojoj krvi i krvnoj slici. Važnost toga čina očituje se i u Svjetskom danu darivatelja krvi koji se kod nas proslavlja 14. lipnja.
Svjetski dan Brailleova pisma ili brajice počeo se slaviti 4. siječnja, na dan rođenja njegova izumitelja Louisa Braillea. Odluka o tome da se 4. siječnja posveti Brailleovu pismu iznesena je u rezoluciji koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala 2018. godine. Uporaba brajice bitna je za potpuno ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ujedinjeni narodi žele podsjetiti da se Agenda održivoga razvoja 2030. zauzima da svi ljudi žive uspješan i ispunjen život.
Louis Braille, po kojem je brajica nazvana, ozlijedio je oči u očevoj radionici kada su mu bile samo tri godine i nakon toga je oslijepio. Tvorac pisma za slijepe osobe s deset je godina primljen u Kraljevski zavod za slijepu mladež u Parizu, a u dobi od 15 godina počeo je raditi na stvaranju pisma. Brailleovo pismo sastoji se od skupina od šest točaka, po tri u dva okomita reda, a svako slovo abecede, broj ili pravopisni znak ima svoju određenu kombinaciju tih točaka. Brailleovo se pismo »čita« dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima slijeva nadesno po papiru. Zanimljivo je da sve slijepe osobe u svijetu rabe ista 63 znaka brajice, ali ih različito čitaju. Brajica se po tome smatra najuniverzalnijim svjetskim pismom jer po obliku slova ne postoji razlika između latinice, ćirilice, arapskoga, kineskoga ili nekoga drugoga pisma.
U svijetu je 39 milijuna slijepih osoba, procjene su Svjetske zdravstvene organizacije, a u Hrvatskoj živi 22 000 osoba kojima je oštećen vid, što uključuje sljepoću i znatnu slabovidnost. Imamo i Hrvatsku knjižnicu za slijepe osobe koja sadrži zvučne knjige i knjige na brajici, a jedna je od njezinih djelatnosti osiguravanje dostupnosti knjižnične građe i informacija korisnicima s teškoćama pri čitanju standardnoga tiska.
Svjetskim danom Brailleova pisma želi se istaknuti važnost metode koja pridonosi ostvarenju temeljnih prava slijepih i slabovidnih osoba. UN upozorava da su osobe kojima je oštećen vid izložene većemu riziku od siromaštva jer gubitak vida može uzrokovati teškoće u pristupu obrazovanju i zaposlenju. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom govori o važnosti Brailleova pisma koje se smatra važnim elementom društvene uključenosti, obrazovanja, pristupa informacijama i slobode izražavanja.
»Darivanje krvi = transfuzija ljubavi.« Jedan je to od možda najljepših slogana kojim nas Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu poziva da darujemo krv i tako spasimo život nekomu, pa i nepoznatim ljudima. Još 1970. godine siječanj je proglašen nacionalnim mjesecom darivanja krvi u SAD-u. Na taj se korak odlučio tadašnji predsjednik Richard Nixon kako bi se pokazala zahvalnost dobrovoljnim darivateljima krvi te kako bi se ohrabrili i na taj čin odlučili i drugi.
Zato se tijekom siječnja u SAD-u intenzivno radi na informiranju i edukaciji građana za darivanje krvi, a poseban je fokus na edukaciji djece i mladih, pa se tako na mrežnoj stranici Blooddonormonth.org mogu pronaći korisni materijali koji govore o važnosti darivanja krvi.
Transfuzije krvi spašavaju živote i poboljšavaju zdravlje, ali mnogi pacijenti kojima je transfuzija potrebna nemaju pravodoban pristup odgovarajućemu tipu krvi. Upravo bi zato osiguravanje sigurnih zaliha krvi za potrebite trebalo biti ključni dio zdravstvenoga sustava svake države.
Statistički podatci pokazuju da je od 118,5 milijuna donacija krvi prikupljenih diljem svijeta 40 posto njih prikupljeno u zemljama s visokim prihodom, u kojima je nastanjeno 16 posto svjetske populacije. U zemljama niskoga prihoda 54 posto transfuzija krvi daje se djeci mlađoj od pet godina, a u zemljama s visokim prihodom doze krvi najčešće se daju ljudima koji imaju više od 60 godina. Statistički podatci jasno nam pokazuju da zemlje s niskim prihodom imaju mali postotak darivatelja te samim time nisku razinu zaliha krvi.
Hrvatski Crveni križ utemeljitelj je dobrovoljnoga darivanja krvi u Hrvatskoj te stoga promiče dobrovoljno darivanje krvi, okuplja darivatelje, vodi evidenciju o darivateljima krvi i obavlja ostale aktivnosti vezane uz darivanje krvi. Darivatelj krvi može biti svaka zdrava osoba u dobi od 18 do 65 godina i težine iznad 55 kilograma, uz odobrenje liječnika za darivanje krvi. Na mrežnoj stranici Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu (Hztm.hr) uvijek su dostupni podatci koji pokazuju trenutačne zalihe svih krvnih grupa u Hrvatskoj, a iz HZTM-a preporučuju darivanje krvi ako su zalihe određene krvne grupe ispod razine označene crvenom bojom, odnosno kada su zalihe te krvne grupe vrlo niske.
Priredili: A. Bukovac, V. Lukačin, I. Moslavac, I. Tomić
