Vlada Republike Hrvatske odlučila je od 1. siječnja 2025. povećati nekoliko socijalnih naknada koje su usmjerene na najsiromašnije i na one koji se skrbe o najosjetljivijima u hrvatskom društvu, a to su djeca s poteškoćama i djeca bez adekvatne roditeljske skrbi. Povećanje osnovica navedenih naknada bilo je očekivano jer je uslijed visoke inflacije pala upravo kupovna moć najsiromašnijih i najosjetljivijih (stopa inflacije za hranu bila je bitno veća od one službeno objavljene). Međutim, maleni iznosi povećanja navedenih osnovica koji se kreću oko 10 eura sve su iznenadili, kako stručnjake koji se bave socijalnom politikom tako i širu javnost.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike krajem studenoga 2024. godine stavilo je u postupak javnoga savjetovanja odluku o povećanju osnovice za izračunavanje zajamčene minimalne naknade sa 150 eura na 160 eura od 1. siječnja 2025. godine. Zajamčena minimalna naknada socijalna je naknada usmjerena na ublažavanje siromaštva najsiromašnijih građana Hrvatske i nju mogu dobiti samo najsiromašniji (mogu posjedovati stan ili kuću u kojoj žive, obično nemaju nikakva primanja, tj. njihov dohodak mora biti niži od iznosa ZMN-a). Budući da podatci pokazuju da su troškovi života, a posebno hrane, na koju siromašnima odlazi više od polovine svih prihoda, znatno porasli, svi su očekivali da će povećanje osnovice za izračun ZMN-a iznositi ipak nešto više od 10 eura za koliko se odlučilo Ministarstvo. Također, veći broj članova imenovanih u radnu skupinu za izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kada im je iznesen prijedlog da se osnovica za izračun ZMN-a planira povećati za 10 eura iznio je svoje neslaganje s prijedlogom, to jest da smatraju da je povećanje nedostatno s obzirom na razinu inflacije i visok porast troškova života. Osim toga, porast osnovice ZMN-a od 10 eura u relativnom je izrazu rast od 6,7 %, dok smo 2024. godine svjedočili snažnomu rastu plaća zaposlenih u javnom i državnom sektoru koji je iznosio od 15, pa i do 30 % za neka radna mjesta u javnim i državnim službama. Minimalna plaća u 2025. raste za oko 15,5 %, dok su dužnosničke plaće rasle između 70 i 80 %, osnovica za obračun ZMN-a raste za samo za 6,7 %. Dakle, svi navedeni podatci upućuju da je povećanje osnovice ZMN-a za 2025. godinu uistinu prenisko te se stječe dojam da je Vlada najštedljivija upravo na naknadama koje su usmjerene na najsiromašnije građane, što baš i nije u skladu s načelima solidarnosti i socijalne pravednosti.
Nejasni parametri
Prijedlog odluke o povećanju zajamčene minimalne naknade (ZMN) od 10 eura mjesečno Ministarstvo socijalne politike uputilo je krajem studenoga u postupak javne rasprave, a sama rasprava trajala je samo devet dana (umjesto uobičajenih 30 dana) i na nju su, vjerojatno zbog skraćenoga trajanja, pristigla samo dva komentara. Prvi je komentar stigao iz ureda pučkoga pravobranitelja i u njemu se iznosi kritika zbog skraćenoga trajanja javne rasprave te se kritizira i diskrecijsko odlučivanje Vlade o iznosu osnovice ZMN-a. Predstavnici pak jedne udruge civilnoga društva navode da je nejasno na temelju kojih parametara Vlada Republike Hrvatske definira iznos zajamčene minimalne naknade. Iznos osnovice zajamčene minimalne naknade nije adekvatan. Uviđa to i Europska komisija koja u izvještaju o Hrvatskoj u Proljetnom paketu Europskoga semestra ističe: »Utjecaj socijalnih transfera (isključujući mirovine) na smanjenje siromaštva uvelike se smanjuje od 2020. i iznosio je 20,9 % u 2023. godini, što je među najnižima u EU (2022. prosjek EU-a bio je 35 % u usporedbi s 20,4 % u Hrvatskoj) zbog niske pokrivenosti i neadekvatne naknade.« Jasno je da takvo minimalno povećanje osnovice ZMN-a nije na tragu preporuka ni domaće akademske zajednice, ni domaćih udruga iz socijalnoga sektora, ni Europske komisije koji svi odreda posljednjih godina upozoravaju na neadekvatnost naknada sustava ZMN-a, zbog kojih sustav ublažavanje siromaštva u Hrvatskoj postiže slabe učinke. No Ministarstvo očigledno ostaje zatvoreno za glasove svih navedenih i primjenjuje logiku štednje na najsiromašnijima jer njima naknade najmanje rastu, tj. osnovica za obračun ZMN-a raste samo za 6,7 %. Istina, najavljeno je i određeno povećanje koeficijenata za djecu pa će ukupni porast isplaćene naknade ZMN-a u obiteljima s malodobnom djecom biti ipak nešto veći, no bez obzira na to ni takvi nešto veći iznosi namijenjeni obiteljima s djecom nisu dostatni za podmirenje temeljnih potreba života što bi trebala biti svrha ove naknade.
Pritužbe civilnih organizacija
Druga osnovica koja će porasti od 1. siječnja 2025. godine jest osnovica za obračun drugih socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi i ta osnovica raste sa 66,36 eura koliko iznosi od 2022. godine na 75,00 eura od 2025. godine, dakle raste za 8,64 eura ili za oko 13 % što je u postotnom iznosu ipak nešto veći porast od osnovice ZMN-a. Ta je osnovica temelj za obračun visine socijalne naknade za roditelje njegovatelje i njegovatelje, to jest roditelje koji su se u potpunosti posvetili skrbi svoje djece s najozbiljnijim zdravstvenim i razvojnim teškoćama te nisu u radnom odnosu. Također će porasti i naknade njegovateljima. Ta naknada u pravilu se izračunava kao 1000 % spomenute osnovice, što znači da će porasti sa 663 eura na 750 eura od 1 siječnja 2025. godine za oko 5000 roditelja njegovatelja, i to valja pozdraviti, no ipak su zbog snažnoga porasta troškova života očekivali ambicioznije povećanje te naknade zbog činjenice da je to jedini prihod roditeljima njegovateljima koji se 24 sata dnevno sedam dana u tjednu brinu o svojoj djeci s ozbiljnim zdravstvenim i razvojnim teškoćama. Također će taj porast osnovice rezultirati i porastom naknade za njegovatelje osoba s invaliditetom. Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom, uz suglasnost osobe s invaliditetom odnosno suglasnost njezina zakonskoga zastupnika.
Međutim, o visini te osnovice ovise i neka druga prava iz sustava socijalne skrbi, primjerice pravo na socijalnu uslugu pomoć u kući koja je posebice važna za starije osobe koje žive u vlastitim kućanstvima. Tako da ne iznenađuje što su u javnom savjetovanju na takvo povećanje osnovice za obračun drugih socijalnih naknada najviše pritužaba imale organizacije civilnoga društva koje pružaju tu socijalnu uslugu, kao što je primjerice Crveni križ. Tako oni u svojem komentaru navode da je navedeno povećanje osnovice nedostatno ili da treba primijeniti drukčiji način obračuna za rast navedene osnovice. Naime, Hrvatski Crveni križ samo je jedna od udruga koje već dugi niz godina kroz razne programe i aktivnosti nastoje poboljšati kvalitetu života starijih osoba te prevenirati njihovu institucionalizaciju. U skladu s time, trenutačno 80 gradskih i općinskih društava Hrvatskoga Crvenoga križa ima status aktivnoga pružatelja usluge pomoć u kući temeljem Ugovora sklopljenog s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Treća osnovica koja će se povećati u iznosu od 10 eura od siječnja 2025. godine jest osnovica za izračun naknade udomiteljima i opskrbnine koja raste sa 80 eura na 90 eura ili za 12,5 %. Naime, udomitelji koji pružaju udomiteljstvo djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi ili odraslim osobama primaju za to određene naknade te također određenu nadoknadu za troškove skrbi o djeci ili odraslim osobama za troškove njihove prehrane, higijene, odjeće i obuće, pa se ta naknada zove opskrbnina. Što se tiče porasta te treće osnovice, predstavnici udomitelja u javnom savjetovanju u najvećoj mjeri također navode da je rast premalen s obzirom na porast inflacije i troškova života.
Iskorak za nezaposlene
Osim opisanoga porasta spomenutih triju osnovica te s njima povezanih socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi od 1. siječnja 2025. godine dolazi do određenih unapređenja u segmentu funkcioniranja naknade za nezaposlene koje idu u smjeru blagoga olakšavanja uvjeta za stjecanje prava na naknadu za nezaposlenost i blagoga porasta naknade nakon proteka prva tri mjeseca primanja naknade. Naime, kako bi se povećao obuhvat osoba s pravom na naknadu za vrijeme nezaposlenosti, predlaže se ublažavanje uvjeta za mlađe od 30 godina. Oni će imati pravo na naknadu za nezaposlenost s ostvarenih šest mjeseci staža u prethodne dvije godine umjesto devet, koliko će i dalje trebati ostvariti radnici stariji od 30 godina. Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja ostaje 60 % osnovice, a osnovica je prosječna bruto plaća ostvarena u tromjesečnom razdoblju prije gubitka posla, odnosno najviše 70 % prosječne neto plaće u Hrvatskoj. Povećanje visine naknade odnosi se na one koji primaju naknadu duže od 90 dana, pa će oni koji su nezaposleni od 91. do 180. dana dobiti nešto veću naknadu koja se u tom razdoblju povećava s 30 na 35 % osnovice, a za razdoblje iza 180. dana i dalje ostaje istih 30 % osnovice. Također, od 1. siječnja 2025. naknada za nezaposlene isplaćivat će se i onim nezaposlenima koje je HZZ uputio na obrazovanje, osposobljavanje ili prekvalifikaciju, što prije nije bio slučaj. Te promjene naknade za nezaposlenost valja pozdraviti jer je Hrvatska bila među EU zemljama s najnižom pokrivenošću nezaposlenih s pravom na naknadu za nezaposlene te među onima koje imaju i najnižu razinu izdašnosti te naknade. Sada će se ta pokrivenost i izdašnost blago poboljšati, ali ne znatno jer je ipak riječ o tek blagom ublažavanju uvjeta i to dominantno za korisnike mlađe od 30 godina te blagoga porasta iznosa naknade.
Ipak neprimjerene naknade
Povećanja osnovica za izračun različitih socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi u 2025. godini ostavljaju dojam da je Vlada vrlo oprezna jer su iznosi tih povećanja vrlo skromni. Neka od opisanih povećanja kao što je rast osnovice za obračun ZMN-a od 6,7 % ne će biti dostatna ni za nadoknadu pada kupovne moći kod siromašnih skupina građana koji se dogodio tijekom 2023. i 2024. godine zbog inflacije i snažnoga porasta temeljnih životnih troškova, posebice prehrane. Tako da će temeljno obilježje socijalnih naknada koje su usmjerene na najsiromašnije i socijalno najosjetljivije skupine tijekom 2025. godine ostati njihova neadekvatnost.
