HRVATSKA MAGISTRALNA DELEGACIJA UZDIGNUTA NA RAZINU NAMJESNIŠTVA »Služimo Crkvi u Svetoj Zemlji, tamošnjim kršćanima, tomu živomu kamenju«

Snimio: B. Čović | Claude Grbeša
O uspostavi Hrvatskoga namjesništva Reda svetoga Groba jeruzalemskoga govori vitez Claude Grbeša

Sudjelovanje na slavlju vraćanja relikvije Isusove trnove krune u novoobnovljenu parišku katedralu Notre-Dame sredinom prosinca te molitveno okupljanje na najranijoj polnoćki na Badnjak u crkvici Gospe od Betlema na splitskom Marjanu – bile su posljednje aktivnosti članova Hrvatske magistralne delegacije Papinskoga viteškoga reda svetoga Groba jeruzalemskoga ne samo u 2024. godini. Naime, s prvim danom ove godine dekretom kardinala velikoga meštra Reda Fernanda Filonija Hrvatska magistralna delegacija uzdignuta je na razinu namjesništva.

Dio procesa proširenja

Uspostavljanje Hrvatskoga namjesništva snažan je poticaj 30-ak hrvatskih vitezova i dama za daljnji rad i još predanije zalaganje oko molitvene i financijske pomoći kršćanima u Svetoj Zemlji, tvrde iz Reda. Dosadašnji magistralni delegat Claude Grbeša imenovan je namjesnikom Reda u Hrvatskoj, a zamolili smo ga da detaljnije pojasni što znači taj novi status.

»Uspostavljanje Namjesništva Papinskoga viteškoga reda svetoga Groba jeruzalemskoga u Hrvatskoj, koji je najviši stupanj predstavništva Reda u jednoj zemlji, podrazumijeva da će se namjesništvo s vremenom proširiti i u drugim pokrajinama naše domovine i povećati broj svojih članova. U skladu s tim će se investiture, odnosno primanje novih hrvatskih vitezova i dama, češće održavati, a ne više u razmacima od nekoliko godina. No to ne smije biti na štetu kvalitete. Zadržat ćemo pripravnički proces u trajanju od najmanje dvije godine. Daljnjim rastom Hrvatskoga namjesništva trebat će razmisliti i o uspostavljanju zapovjedništava u gradovima gdje postoji najveći broj vitezova i dama. Za sada to su Zagreb i Split. Veći broj članova zahtijevat će i odgovarajuću duhovnu pratnju pa će stoga potraga za kvalitetnim duhovnicima, odnosno vitezovima klericima, poznavateljima Svete Zemlje, biti dio procesa proširenja«, kaže Grbeša.

Kako nam je objasnio sugovornik, s pravnoga gledišta nema velike razlike između magistralne delegacije i namjesništva, no ipak u skladu s dekretom kardinala velikoga meštra o uspostavljanju Hrvatskoga namjesništva regulirat će se njihov pravni status u Hrvatskoj. Sastav dosadašnjega vijeća ostaje isti, a kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački u miru, nastavlja svoju službu kao veliki prior hrvatskoga namjesništva.

2023. udvostručen je broj članova Hrvatske magistralne delegacije, a prvi su put primljene i hrvatske dame
Brojnost članova nije jedini kriterij

Za njega osobno, kako svjedoči, uzdizanje na razinu namjesništva istinsko je zadovoljstvo i ohrabrenje da je ono što se učinilo posljednjih godina prepoznato u središnjici Reda te imenovanje prvim namjesnikom Reda u Hrvatskoj doživljava kao veliku odgovornost. »Nastavit ću s istim žarom služiti Crkvi najbolje što mogu da opravdam iskazano mi povjerenje«, kaže Grbeša.

Što je sve trebalo učiniti da bi došlo do dekreta kardinala velikoga meštra i uspostavljanja namjesništva u Hrvatskoj, pitamo našega sugovornika Claudea Grbešu, koji odgovara: »Najprije služiti Crkvi u Svetoj Zemlji i tamošnjim kršćanima, tomu živomu kamenju, kako ih se naziva. Na posljednjoj investituri u rujnu 2023. godine udvostručen je broj članova Hrvatske magistralne delegacije, a prvi su put primljene i hrvatske dame. No brojnost članova nije jedini kriterij da bi jedna magistralna delegacija bila uzdignuta na razinu namjesništva Reda. Ona mora biti živa i aktivna. Naše aktivnosti pridonijele su promidžbi poslanja našega Reda i upozorile na dramatičan položaj kršćana u Svetoj Zemlji. Sredstva koja smo poslali kršćanima u Svetoj Zemlji skromna su u odnosu na ona koja su poslala bogata zapadna namjesništva, ali opet znatna u odnosu na namjesništva i magistralne delegacije srednje i istočne Europe.«

Počasni čuvari Isusove trnove krune

Od pojave vitezova svetoga Groba jeruzalemskoga u Hrvatskoj 2017. godine bile su dvije investiture: u svibnju 2017. u Zagrebu te potom u rujnu 2023. u Mariji Bistrici, a proces pripravništva započelo je još dvadesetak osoba i sljedeća se investitura planira za 2026. godinu. U posljednjih sedam godina njihove su aktivnosti bile brojne, a redovito se susreću na mjesečnim susretima na kojima imaju nagovor i misu. Organizirana su i brojna hodočašća, a namjesnik Grbeša posebno izdvaja dva projekta.

Prvi je hodočašće Hrvatske magistralne delegacije u Svetu Zemlju u travnju 2019. godine, kada su u austrijskom gostinjcu svete Obitelji u Jeruzalemu postavili spomenploču s podsjetnikom na hrvatsko nacionalno hodočašće u Svetu Zemlju 1937. godine i boravak bl. Alojzija Stepinca u tom austrijskom gostinjcu. »Bl. Stepinac odličje viteza svetoga Groba jeruzalemskoga primio je upravo za vrijeme toga hodočašća. Zbog toga smo ga uzeli za svojega zaštitnika.

Hrvatski su vitezovi svetoga Groba počasni čuvari relikvije svetoga Trna koja je pohranjena u benediktinskom samostanu u Pagu

Svim hrvatskim vitezovima i damama blaženi je kardinal uzor i nadahnuće kako u njima nikada ne bi splasnuo žar što proizlazi iz zagledanosti u Kristov križ koji je on nosio kao križonoša hrvatskoga naroda«, kaže Grbeša.

Drugi važan projekt Hrvatske magistralne delegacije jest nastojanje oko afirmiranja bogate povijesne veze između Hrvatske i Svete Zemlje, pa je tako na inicijativu hrvatskih vitezova kustod Svete Zemlje fra Francesco Patton u prosincu 2023. godine u Pučišćima na otoku Braču osobno otkrio spomenploču na rodnoj kući fra Jeronima Mihaića uz 150. obljetnicu njegova rođenja.

»Želeći nastaviti tradiciju svojih prethodnika u Redu, koji su i pod cijenu života čuvali i branili Isusov grob, hrvatski su vitezovi svetoga Groba jeruzalemskoga, po uzoru na svoju francusku braću u viteštvu, počasne čuvare trnove krune Isusa Krista pohranjene u katedrali Notre-Dame u Parizu, počasni čuvari relikvije svetoga Trna koja je pohranjena u benediktinskom samostanu svete Margarite u Pagu«, kaže Claude Grbeša.

Uzoran kršćanin

Red svetoga Groba jeruzalemskoga jedan je od dvaju viteških redova koje Sveta Stolica priznaje, a zastupljen je u četrdesetak zemalja i ima oko 30 tisuća vitezova i dama. U Hrvatskoj su članovi najviše prisutni u Zagrebu i Splitu, ali i ostalim dijelovima Hrvatske. U čemu se očituje središnje poslanje članova Reda, upitali smo Grbešu, koji nam je rekao da prema novom Statutu koji je odobrio papa Franjo u svibnju 2020. Red izravno sudjeluje u skrbi rimskoga prvosvećenika u onom što se odnosi na katolička mjesta i ustanove u Svetoj Zemlji. »Povezanost s Jeruzalemom, koja je osobitost Reda, na poseban način zahtijeva odgovornost prema svetim mjestima. Sveti Grob doista je simbol zajedništva u Isusovoj muci i hrani nadu u uskrsnuće. Duhovnost Reda napose je vezana uz mjesto uskrsnuća našega Gospodina. Zbog toga je veliki prior Reda kardinal Pierbattista Pizzaballa, jeruzalemski latinski patrijarh. Molitvom i financijskom pomoću vitezovi i dame svetoga Groba jeruzalemskoga neumorno se zauzimaju za opstanak kršćana u Isusovoj domovini, koji danas čine manje od 2 posto ukupnoga stanovništva.«

To znači da su se i hrvatski vitezovi i dame svetoga Groba jeruzalemskoga obvezali prilikom pristupanja Redu materijalno i duhovno poduprijeti kršćane Svete Zemlje te živjeti autentičnim kršćanskim životom u duhu evanđelja i produbljivati vlastitu vjeru, pojašnjava namjesnik Reda u Hrvatskoj Claude Grbeša. »Očekuje se od svakoga viteza da bude uzoran kršćanin u svojoj obitelji, u župi, na poslu i u društvu te da autentično i hrabro svjedoči svoju vjeru. U tome im pomaže zagovor Majke Božje Jeruzalemske i Kraljice Palestine, zaštitnice Reda.«

Važno je da kršćani osjete da nisu zaboravljeni
Uspostavljanje Namjesništva Reda svetoga Groba jeruzalemskoga u Hrvatskoj stiglo je u trenutku u kojem su kršćani u Svetoj Zemlji, posebice u području Gaze, pod stalnom pritiskom i prijetnjom zbog rata. Namjesnik Reda u Hrvatskoj Claude Grbeša odgovara na naš upit što pomoć iz Hrvatske znači za tamošnje kršćane. »Najprije je važna molitva. Nastojimo uvjeriti kršćane u važnost njihove nazočnosti u Svetoj Zemlji, da Bog želi da ostanu tamo gdje su rođeni i jer su pozvani da svojom prisutnošću svjedoče evanđelje. Važno je da kršćani osjete da nisu zaboravljeni. Kao što je papa Franjo podsjetio tijekom svojega posjeta Svetoj Zemlji 2014. godine, kršćani u Svetoj Zemlji su ‘umjetnici mira i sloge’. Patrijarhalnoga vikara Latinskoga jeruzalemskoga patrijarhata zaduženoga za Jeruzalem i Palestinu biskupa dr. Williama Shomalija, koji je u rujnu 2023. godine bio u Hrvatskoj, jako se dojmio velik broj hrvatskih hodočasnika i njihova vjera. Tada mi je istaknuo da se vraća ohrabren u Jeruzalem. Nadamo se da će i naša financijska pomoć rasti kroz godine.«