»Nastavnici engleskoga jezika u strukovnim srednjim školama zgroženi su najnovijim prijedlogom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prema kojem se smanjuje broj sati prvoga stranoga jezika, najčešće engleskoga«, stoji u izjavi koju potpisuju Blanka Šamija, Ivana Plh Bosanac i Barbara Pleić Tomić, nastavnice engleskoga jezika, koju su 18. prosinca prošle godine objavile Školske novine i drugi mediji. Na e-savjetovanju o reformi strukovnoga obrazovanja samo glede engleskoga jezika bilo je više od 402 komentara nastavnika, od kojih više od 97 posto nije prihvaćeno. Nakon što je 2018. donesen Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, uoči provedbe provedeno je javno savjetovanje o prijedlozima kurikula koji su donijeli iznenađenje i šok nastavnicima: predmet Politika i gospodarstvo nestao bi, Biologija bi bila preusmjerena u modul Čovjek i zdravlje, satnica Povijesti smanjena, a strani jezici uvelike reducirani. Nakon reakcije nastavnika Politika i gospodarstvo ostalo je kao predmet u četverogodišnjim školama, no sudbina ostalih okljaštrenih predmeta nije zavidna.
Modernizacija prema tvrdnji poslodavaca
Obrazloženje koje je ponudio Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, u emisiji »Argumenti« HKR-a, svodi se na dva argumenta: postojeći planovi i programi za strukovne srednje škole većinom nisu mijenjani od 1997. i poslodavci su utvrdili da njihovim budućim zaposlenicima nisu potrebna znanja i vještine koje su kurikuli dosad sadržavali, primjerice povijest. Uvode se moduli koji ne traju nužno cijelu nastavnu godinu, koji razvijaju vještine i znanja potrebne za više kvalifikacija. Moduli se izražavaju kreditnim bodovima.
»Vodili smo se racionalizacijom i okrupnjivanjem ishoda učenja u module, koji onda mogu trajati manje od polugodišta«, pojasnio je Živčić u »Argumentima«. Helena Jilek-Kubalek, voditeljica Županijskoga stručnoga vijeća nastavnika povijesti u srednjim strukovnim školama Grada Zagreba i članica inicijative »Nastavnici povijesti«, podupire reformu, ali protivi se smanjivanju satnice Povijesti. »Smatramo da učenici trebaju imati pravo na cjelovito obrazovanje. Povijest je ovdje neizostavan dio; želimo da Povijest ostane u satnici kakva je bila do sada. Učenik, kada iziđe iz srednje škole, ne treba biti samo dobar radnik, nego treba biti sposoban aktivno sudjelovati u životu općenito«, rekla je prof. Jilek-Kubalek. Ujedno je predložila da se u izborni dio stavi dodatni sat Hrvatskoga jezika i Matematike radi bolje pripreme učenika strukovnjaka koji žele položiti državnu maturu. Nastavnici povijesti 15. siječnja uputili su pismo javnosti u kojem ističu da »do 15. godine poznajemo povijest, a nakon toga je počinjemo razumijevati«. Argumentacija da učenici strukovnih škola trebaju više praktičnih, a manje teorijskih znanja razumljiva je, no kljaštrenje općeobrazovnih predmeta problematično je upravo zbog dinamičnosti današnjega tržišta rada. Već dugo učenici se školuju dok nova zanimanja nastaju i suvremeno obrazovanje trebalo bi ih osposobiti za orijentaciju u složenom i dinamičnom društvu, za što je nužno upravo – razumijevanje svijeta.
Strani jezici pod britvom koja nije Occamova
U vezi s kurikulom Njemačkoga, Engleskoga, Talijanskoga i Španjolskoga jezika golema većina od 684 primjedbe i prijedloga nastavnika tih jezika tijekom e-savjetovanja nije prihvaćena. Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkoga jezika izrazilo je krajnje nezadovoljstvo izvješćem o provedenom savjetovanju, kao i činjenicom da je izvješće doneseno za devet radnih dana, na komentare su dana tek dva generička odgovora, što budi sumnju u autorstvo stručnih osoba.
I autorice izjave, nastavnice engleskoga jezika, istaknule su da moduli ne mogu svojim opsegom i trajanjem nadomjestiti sustavni rad na jezičnim vještinama koji omogućava cjelogodišnja nastava stranoga jezika. »Ne samo da navedeni ishodi nisu ostvarivi u fondu od 70 sati, nego nije moguće ostvariti ni navedeni temeljni cilj samostalne i točne upotrebe jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje«, navele su nastavnice u izjavi. »Navedeni prijedlog ne poštuje Preporuku Vijeća Europske unije o sveobuhvatnom pristupu poučavanju i učenju jezika (8638/19) prema kojoj se fokus obrazovanja stavlja upravo na jezične kompetencije i višejezičnost, kao i na poticanje učenika na učenje jezika (ne samo jednog, nego više njih)«, pojasnile su. Nadalje, istaknule su da, usprkos svim izjavama o omogućavanju »vertikalne prohodnosti« za učenike strukovnih srednjih škola, taj ih potez automatski stavlja u neravnopravan položaj po pitanju polaganja ispita državne mature, na koju se odlučuje golem broj učenika strukovnih škola, te se tako ozbiljno narušava mogućnost njihova daljnjega obrazovanja.
Slijedom izjave ministra obrazovanja dr. Radovana Fuchsa na javnoj televiziji 15. prosinca kako »strukovna škola nije ni zamišljena na način da ona obrazuje sve učenike tako da oni mogu nastaviti školovanje«, nastavnici njemačkoga jezika u svojoj su raščlambi upozorili na diskriminacijski karakter takve izjave. Na tom tragu dr. Alen Tomić, nastavnik i sindikalni povjerenik iz Srednje škole Ivana Meštrovića u Drnišu, u svojem se osvrtu objavljenu na stranici Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama osvrnuo na diskreditirajuće izjave ministra o materijalnim interesima nastavnika koji se protive izvješćima e-savjetovanja i istaknuo da će, dugoročno gledano, takvo stajalište narušiti zanimanje za nastavničko zvanje te predložio odgodu provedbe reforme.
Obrazovati ljude
Dosadašnji razvoj događaja pokazao je da, povrh legitimnoga nastojanja da se nastava strukovnih srednjih škola unaprijedi i modernizira, čini se da su nadležni previdjeli glas struke i istinski interes učenika. U doba galopirajuće tehnologizacije života, sve veće demografske krize koja se odražava na školstvo i sve manjega interesa studenata za nastavnička zanimanja opravdano je pitati se komu je doista u interesu smanjivati satnicu jezika i društveno-humanističkih predmeta. Kao što je poznato da je poslodavcu mnogo lakše manipulirati zaposlenicima koji malo znaju i malo razumiju, tako je istina i da su činitelji obrazovanja, nastavnici i učenici, prije svega ljudi, kojima je učenje i razumijevanje preduvjet orijentacije u svijetu, pa i očuvanja njihove ljudskosti.
