Pročitao sam negdje da u Milanskoj nadbiskupiji korizma počinje drukčijega datuma nego drugdje. Spominjao se ambrozijanski obred. O čemu je riječ? Kako je to moguće?
Juraj B.
Možda ste propustili činjenicu da se u Katoličkoj Crkvi po svijetu – prema liturgijskoj predaji – prakticira više obreda, a među njima je uz »naš« latinski obred – koji zovemo rimskim, na zapadu poznat i ambrozijanski obred u Milanu i nekim redovničkim zajednicama, ali i hispano-mozarapski obred koji je nekoć »bio obred većega dijela Iberskoga ili Pirinejskoga poluotoka (današnja Španjolska i Portugal)«, piše liturgičar dr. Domagoj Volarević u »Službi riječi« (2015.). Što se Vašega pitanja tiče, dr. Volarević tumači da je »ambrozijanski obred (nazivan ponekad još i milanski) nazvan po sv. Ambroziju, milanskom nadbiskupu«. »U teološkim krugovima ambrozijanski obred obično se shvaća kao liturgijski obred kojim Milanska nadbiskupija slavi liturgiju. To i nije posve točno jer u Milanskoj nadbiskupiji postoje župe koje slave liturgiju rimskoga obreda, a i u nekim drugim susjednim biskupijama koje su uglavnom rimskoga obreda postoje župe i(li) dekanati koji slave ambrozijansku liturgiju.«
Dr. Volarević tumači da je liturgijska struktura euharistijskoga slavlja u ambrozijanskom obredu ponešto drukčija nego u rimskom. Postoje velike sličnosti, ali i neke razlike. U uvodne obrede ambrozijanske euharistije spadaju ulazna pjesma i početak slavlja, pokajnički čin, Slava (kad je određeno), molitva »na početku liturgijskoga zborovanja« (u rimskom obredu bila bi zborna); u liturgiju riječi spadaju čitanja i evanđelje, homilija, pjesma nakon evanđelja, molitva vjernika i molitva na »završetku« liturgije riječi. Slijedi euharistijska liturgija koja obuhvaća znak mira, prinos darova, Vjerovanje (kada je određeno rubrikama), darovnu molitvu, euharistijsku molitvu, lomljenje kruha uz određenu pjesmu, »Oče naš« – s embolizmom kao u rimskom obredu, pričest i popričesnu molitvu, a u završne obrede spadaju blagoslov i otpust.
Na službenim internetskim stranicama Milanske nadbiskupije možete pronaći podulji članak o »ambrozijanskom obredu« u kojem se tumači da se njime slavi liturgija više od tisuću godina i da je još na snazi u više od tisuću župa Milanske biskupije i u stotinjak župa koje se nalaze izvan biskupije (u biskupijama Bergamo, Como, Lodi, Lugano, Novara i Pavia), tumačeći da sv. Ambrozije nije tvrdio da u Milanu postoji neki »alternativni liturgijski sustav« u odnosu na Rimsku Crkvu, nego je samo tražio mogućnost da se u posebnom slučaju »slijede različiti mjesni običaji«. Izravnu potvrdu ambrozijanskoga obreda po oltarskim (liturgijskim) knjigama imamo početkom 9. stoljeća, nakon što je papa Hadrijan I. ambrozijanskoj Crkvi potvrdio pravo da ima i da razvija vlastiti posebni obred. Neposredno prije Tridentskoga koncila od propasti ga je spasio kardinal nadbiskup Karlo Boromejski, koji je reformirao liturgijske knjige, a nakon Drugoga vatikanskoga koncila – između 1972. i 1984. – objavljene su prve obnovljene liturgijske knjige ambrozijanskoga obreda u skladu s koncilskim dokumentima.
Drugo izdanje Ambrozijanskoga misala na snazi je od 17. studenoga 2024. i prema dekretu koji je potpisao nadbiskup Mario Enrico Delpini obvezan je za sve ambrozijanske župe. U njemu se nalazi osuvremenjena struktura, novi liturgijski kalendar, obnovljeni tekstovi, mise za spomendane novih svetaca i moderni grafički prikaz, ističe se na internetskoj stranici. Na današnju drugu korizmenu nedjelju, 16. ožujka 2025., dok Vam odgovaramo na Vaše pitanje, na službenim stranicama Milanske nadbiskupije navodi se da se slavi druga korizmena nedjelja – i po rimskom obredu (s liturgijskim čitanjima koja ste i Vi čuli za vrijeme mise) i po ambrozijanskom obredu (zove se i »nedjelja Samarijanke«, a prethodna – prva korizmena – zvala se »nedjelja na početku korizme«).
