»Muka Gospodina našega Isusa Krista po…« Već i te riječi koje na Cvjetnu nedjelju govori ili pjeva navjestitelj evanđelja vjernicima će pobuditi posve različite misli i slike. No nije riječ tek o tome da početak središnjega kršćanskoga otajstva svatko proživljava onako kakav već jest: i sama liturgija Nedjelje muke Gospodnje iz godine u godinu donosi drukčiji evanđeoski navještaj. Kao da Crkva time nagoviješta da je upravo početak Velikoga tjedna povlašteno doba za uranjanje pobožne mašte u raznolika lica pasionske stvarnosti. Taj nagovještaj već dvadesetak godina iščitavaju hrvatski vjernici koji diljem domovine – pa i u inozemstvu – ususret Cvjetnici crkvena dvorišta pretvaraju u Getsemanije i župne kalvarije u Golgote, a sami sebe u sudionike Kristove muke koju dramski prikazuju. Njihova svjedočanstva pokazuju da uprizorenje Muke nije tek autohton i suvremen pasionski običaj, nego i prigoda za autentično poniranje u evanđeoski redak Cvjetnice: »Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje.«
Vjetar Golgote puše i u Vrapču
Na vrapčansku kalvariju prvi se put 2000. godine popelo tek desetak izvođača s malo rekvizita i kostima, prisjeća se Zorica Barbarić, članica Barbarinih pomoćnika koji organiziraju uprizorenje u župi sv. Barbare u Vrapču. A na »pravom« križnom putu – kako vrapčansku Muku nazivaju brojni vjernici Kustošijskoga dekanata – u nedjelju 30. ožujka sudjelovala su čak 54 glumca. »Ne možemo znati što je sve Isus pretrpio, ali možemo barem pokušati ljudima to dočarati. Za to mi nije mrsko i probdjeti koju noć pripremajući odore, a tako je i s muškarcima koji se glumeći vojnike, razbojnike i Isusa dobrano nasmrzavaju«, priznaje.
Mudrost lijevoga razbojnika
Alana i Anu Švajcer osim bračnoga saveza već dvanaest godina povezuje i sudjelovanje u uprizorenju Muke koje od 2010. priređuje udruga proizišla iz molitvene zajednice u župi sv. Petra u Zaprešiću – Stepinčeva oaza mira. Dok je suprug Alan i na ovogodišnjim nastupima u Svetom Petru u Šumi u subotu 5. travnja i svetištu Gospe Voćinske u subotu 12. travnja otjelovio lijevoga razbojnika, supruga Ana brine se o kostimografiji. »Za nas je to prije svega oblik evangelizacije. Dok na probama zajedno molimo litanije Krvi Kristove, prizivamo si to u pamet: ako jedan čovjek koji nas gleda uzvjeruje, mi smo svoje izvršili«, objašnjava Alan.Križni put u Velikoj Gorici dočarali krizmanici
Križni put kojim su velikogorički vjernici u subotu 5. travnja pošli od pastoralnoga centra »Nazaret« preko kuće Družbe sestara Kraljice svijeta i Parka Josipa Frkina sve do župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije nije bio poseban samo po tome što su njegove postaje bile scenski prikazane, nego i po tome što su ga predvodili krizmanici. U razmatranju postaja kalvarije kandidate za potvrdu predvodio je đakon Grgo Marković, a pjesmom ih je pratio zbor mladih »Navještenje«.
Komu je Kalvarija radost
Za uprizorenje koje svake godine izvode članovi petrinjskoga komicija Marijine legije vjeroučitelj Vlado Sučec svake godine nanovo piše scenarij. Prikaz pod naslovom »Onaj koji je promijenio predrasude« sedamdesetak glumaca nakon izvedbe u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu u nedjelju 6. travnja predstavit će i vjernicima župe sv. Marije Magdalene u Donjoj Kupčini u srijedu 9. travnja te župljanima Preobraženja Gospodnjega u Petrinji u nedjelju 13. travnja. »I oni koji ne idu redovito u crkvu dolaze na naše izvedbe, a neki se nakon toga i priključe zajednici. Djeca osobito žive za svoje uloge – kako dramske tako i plesne i glazbene«, navodi Sučec.
Raspeće se nije zbilo tek u davnoj povijesti
Peto uprizorenje Muke u Borovcima u režiji glazbenika Branka Medaka u nedjelju je 6. travnja potvrdilo da je taj pasionski običaj nadrastao svoje korijene u župi sv. Nikole. Hodočasnici s područja od Srinjine do Vrgorca – pa čak i BiH – pridružili su se vjernicima župa Neretvanske doline u hodu za Isusom, kojemu je rubac kao Veronika pružila mlada Marta Čugelj. »Naše se uloge svake godine mijenjaju, a svatko od glumaca – ove nas je godine bilo više od 200 – ima pravo primjedbama utjecati na izgled uprizorenja. To je bitno jer muka koju prikazujemo nije se zbila tek u nekoj davnoj povijesti, nego nju i sami nastavljamo svaki dan«, tumači.
U prikazivanju muke Gospodnje ove će Cvjetnice ispred svoje župne crkve debitirati i sedamdesetak vjernika župe sv. Petra na šibenskim Vidicima, koje je u dramske vode prije tri godine prvi put privuklo uprizorenje živih jaslica. Župljanka Višnja Šupe za ulogu Isusove majke priprema se razmatranjem križnoga puta. »Nakon što mi je župnik dodijelio ulogu dobila sam poticaj da molim i pompejsku krunicu. Kroz korizmu sam osjetila koliko me to uživljavanje u Marijine misli približilo Gospi. Istodobno, uprizorenje je vidljivo osnažilo i naše župno zajedništvo, ali i očitovalo nam talente za koje nismo ni znali da ih imamo.«Kada je doista započela pasija
Da Kristova muka nije započela tek na Golgoti, scenskim je prikazom svetoga trodnevlja ispred crkve bl. Alojzija Stepinca u Slavonskom Brodu u nedjelju 6. travnja podsjetila dramska skupina »Apostoli ljubavi«, koja od 2013. djeluje pri brodskoj župi sv. Josipa radnika. Pokretači skupine, supružnici Željko i Ružica Kavali, napisali su scenarij, a »Apostoli ljubavi« sami su priredili rekvizite, kostime, kulise i svjetlosne efekte, koji su osobito zablistali u prizoru Isusova uskrsnuća s anđelima i dječicom.
Suze koje donose blagoslov
Potaknut iskustvom uprizorenja Muke u makarskoj bogosloviji, fra Niko Leutar s mladima je 2017. započeo prikazivanje Muke u Aargauu, gdje služi kao misionar. Osim što su crkveno uprizorenje ove godine priredili za izvedbu u misiji u St. Gallenu u nedjelju 6. travnja te u domaćoj misiji u Aargauu u nedjelju 13. travnja, mladi su pasionske prizore tijekom godina izvodili u hrvatskim zajednicama diljem Švicarske i Njemačke. »Posebno je potresno vidjeti da ljudi plaču, osobito kada zaplaču stariji muškarci. U ozračju gdje su katolici praktički manjina takvi su prizori blagoslov ne samo za misiju, nego i za sve vjernike u Švicarskoj«, zaključuje.
Za Getsemani važan i entuzijazam i ambijent
Zajednica vjernika sv. Nikole Tavelića, Udruga za očuvanje baštine cetinskoga kraja i udruga »Didi s kamešnice« neke su od zajednica čiji se članovi priključuju prikazanju Muke u organizaciji udruge »Naše Brnaze«, kojim vjernici Cetinske krajine u subotu 12. travnja u Brnazama svečano dočekuju Cvjetnicu. Taj je entuzijazam tek jedan razlog zašto u izvedbi sudjeluje više od stotinu ljudi, govori Maja Kovačević, neslužbena inspicijentica brnaške Muke, koju režira sinjski župni vikar fra Ivan Čikara. »Naša Brnaška glavica nevjerojatno podsjeća na Golgotu, a Miro Jagnjić usto nam ustupi svoje gumno za prizor posljednje večere i maslinik za prizor u Getsemaniju.«
Za križem kroz »hrvatski Jeruzalem«
»Možda je i lakše odigrati ulogu čovjeka poput Kajfe nego ulogu kakva pravednika jer u tom slučaju čovjek zaista mora glumiti«, primjećuje Stipe Čelan, koji gotovo dvadeset godina sudjeluje u uprizorenju Muke u »hrvatskom Jeruzalemu«, kako se još naziva Imotski zbog sličnosti s mjestom Isusove osude. No Muka u imotskoj župi sv. Franje, koja se ove godine održava na Cvjetnu nedjelju, dojmljivost ne duguje tek ambijentu. »Kada Pilat izvodi izbičevanoga Isusa s riječima ‘Evo čovjeka’, pokazuje pogaženo dostojanstvo čovjeka koje će se obnoviti na križu. Na križu otkrivam sud, ali to nije sud pravednosti, nego sud milosrđa koje nam otvara nebo«, sažima Čelan.
