DILJEM CRKVE U HRVATA Za 11 stoljeća hrvatskoga kraljevstva 11 velebnih kipova sv. Mihaela arkanđela

Sa svetim Mihaelom arkanđelom, nebeskim vojskovođom i najglasovitijim Božjim ratnikom kojemu je u službi uskrsnuloga Krista zadaća u posljednjoj borbi mačem dokrajčiti Sotonu, ovih se dana na poseban način povezuju hrvatski vjernici. Taj je anđeo – dok je svijeta i vijeka – jamac pobjede dobra nad zlim. No budući da Sotona, iako pobijeđen Isusovom mukom, smrću i uskrsnućem, do konačnoga obračuna na kraju vremena umnaža zlo te i dalje smrtno ranjava čovječanstvo, u svakom naraštaju postoje u Crkvi oni koji na poseban način zazivaju njegovu zaštitu. Činili su to pape Leon XIII., Ivan Pavao II., Benedikt XVI. i Franjo te svetci poput kapucina oca Pija ili hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca.

Štoviše, na neki otajstven način, svi koji na poseban način šire apostolat arkanđela Mihaela kao da novače mnoštva njegovih štovatelja koji ga svojim molitvama bodre u njegovu pothvatu, a on ih istodobno štiti na životnom putu. U ovom povijesnom času, upravo u uskrsno vrijeme i u doba kada Katolička Crkva živi jubilarnu godinu 2025., a Crkva i hrvatski narod uronjeni su u jubilej 1100 godina hrvatskoga kraljevstva i splitskih crkvenih sabora, među hrvatskim vjernicima događa se inicijativa koja na nov način zaziva zaštitu sv. Mihaela arkanđela – kako bi u vjernosti Bogu trajno opstali i Crkva i narod. Proteklih mjeseci ta je inicijativa već povezala hrvatske vjernike laike, redovnike i svećenike diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta, sa zajedničkim ciljem: u jubilejskoj godini pod zaštitu Nebeskoga Vojskovođe staviti sadašnjost i budućnost čitavoga hrvatskoga naroda i Crkvu u njemu. Trajan spomen na to savezništvo nije samo poticanje širenja molitve, nego i darivanje 11 velikih kipova sv. Mihaela, visokih tri metra i mase od četiri tone, koji imaju biti postavljeni pod otvorenim nebom na 11 lokacija diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao spomen na 11 hrvatskih kraljevskih stoljeća.

Bl. Alojzije Stepinac svako jutro utjecao se sv. Mihaelu

Prva četiri kipa sv. Mihaela arkanđela 29. ožujka stigla su u Hrvatsku i već su otpremljena na četiri lokacije na sjeveru, istoku, zapadu i jugu domovine, čime je sv. Mihael na duhovan način zagrlio Hrvatsku. Na hrvatskom sjevernom Jadranu prvi je kip došao u srce Istre i već je postavljen uz franjevački samostan u Pazinu. Drugi kip stigao je u zapadni dio središnje Hrvatske, u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom. Istok domovine bit će u sjeni kipa postavljenoga na zemlji franjevačkoga samostana sv. Petra i Pavla u drevnom Šarengradu, uz rijeku Dunav. Zaštitu hrvatskoga juga simbolizirat će kip koji je došao u župu Gospe Karmelske u Pločicama pokraj Konavala, gdje se plavetnilo neba na poseban način sastaje s plavetnilom mora. Planira se dolazak još sedam kipova, od kojih bi četiri imala biti postavljena na crkvenim zemljištima na području Bosne i Hercegovine, a tri na području Hrvatske.

Znakovito je kako se upravo ususret jubilejskoj godini spomena na splitske crkvene sabore u doba kralja Tomislava inicijativa da se Crkva u Hrvata stavi pod zaštitu sv. Mihaela rodila najprije u krugu laika, i to među »Marijinim ratnicima«. Oni su u splitskom kraju već dugo poznati po brojnim apostolskim i molitvenim pothvatima.

1 od 5

Svjedočanstvo kronologije

O tome kako se rađala inicijativa ponajbolje bi mogla, u najkraćim crtama, posvjedočiti kronologija. Marijini ratnici, u čijem su vodstvu Miljenko Jurić i vjeroučitelj Darko Pejković, doznali su da je u Poljskoj nastao pothvat postavljanja četiriju kipova na četiri strane njihove domovine. Da je riječ o zavjetu koji je bio na srcu i tamošnjoj Crkvi posvjedočio je i hrvatski svećenik redovnik monfortanac – član Družbe Marijine o. Nikola Tandara, sada na službi u poljskoj Częstochowi. On je dao dodatni vjetar u leđa Marijinim ratnicima i ohrabruje čitavu inicijativu. Ideja se počela sve više širiti među vjernicima i naišla je na plodno tlo među volonterima Udruge Filipa Nerija i kod njihova duhovnika prof. dr. Josipa Mužića, profesora na splitskom KBF-u i upravitelja drevne crkve sv. Filipa Nerija. Potom je ideja došla i do Glasa Koncila, za koji je poznato da je u dosadašnjim proslavama hrvatskih jubileja tijekom 20. stoljeća imao važnu ulogu u povezivanju hrvatskoga sjevera i juga. Preuzeti medijsko pokroviteljstvo nad pothvatom bila je Glasu Koncila i svojevrsna dužnost s obzirom na to da je prvi broj Glasa Koncila 1963. nosio nadnevak upravo 29. rujna, kada se slavi blagdan svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela.

Kronologija se nastavlja. Odlučeno je oko svetkovine Velike Gospe 2024. da će se s inicijativom krenuti odmah, da je važno da svi koji su u to uključeni volontiraju, s vjerom da će se Providnost pobrinuti za sva materijalna sredstva.

Sveti papa Ivan Pavao II. zazvao sv. Mihaela arkanđela »da štiti i brani svetu Crkvu u ovom vremenu u kojem je teško pružiti autentično kršćansko svjedočanstvo bez kompromisa i nagodaba«

Isklesani u mučeničkoj Crkvi

Providnost je najprije djelovala na način da ponude koje su stigle iz hrvatskih klesarskih radionica za izradu kipova budu previsoke, što je bilo podosta obeshrabrujuće. I već kada se mislilo da se ideja ne može ostvariti, došla je daleko povoljnija ponuda, i to iz Kine. Zar se za ostvarenje domovinskoga projekta mora ići tako daleko od Hrvatske, pitali su se neki. No kada se doznalo da je tamošnji, kineski glavni majstor za izradu kipova katolik, to jest da u proizvodnji sudjeluju kršćani, dvojbe više nije bilo. Barem katolici u Hrvatskoj dobro znaju što znači živjeti vjeru u mučeničkoj Crkvi. K tomu, kada se vidjelo s kojim je poštovanjem kineski majstor prihvatio uresiti prva četiri kipa sv. Mihaela hrvatskim pleterom, to je svima dalo dodatno ohrabrenje.

Odlučeno je da će računovodstvenu infrastrukturu za prikupljanje donacija dati Udruga volontera sv. Filipa Nerija, a projektom će koordinirati laici i svećenici, zajednički donoseći odluke. Osobnim oglašavanjem među poznanicima prikupilo se dotad već nešto donacija, a da bi se kipovi mogli platiti i dopremiti do Hrvatske (što je vrlo visok trošak, ali ni blizu sredstava potrebnih da se kipovi izrade u Hrvatskoj), sredstva su dijelom posuđena, sa sigurnošću. Kipovi su oko Božića 2024. bili završeni i krenuli su brodom put Hrvatske.

Iako je bilo dogovoreno da se o projektu još ne će razglašavati, glas da u Hrvatsku dolaze kipovi sv. Mihaela nije se mogao zaustaviti. Slijedila je potraga za definitivnim lokacijama. Trebalo je pritom ispuniti dva temeljna kriterija: zemlja na koji će biti postavljeni kipovi mora biti crkvena, a župa ili redovnička zajednica u koju kip dolazi moraju ga prihvatiti kao dar. To ne znači da je tamošnjim vjernicima zabranjeno donirati sredstva za nabavu kipova. Cilj je, naime, kip ondje postaviti da bude simbol za taj čitavi hrvatski kraj, a ne samo za vjernike koji žive na užem području uz pojedinu župu ili samostan. Drugim riječima, svi koji doniraju za kipove ne čine to samo za pojedini kip, nego za sve kipove zajedno.

NADAHNUĆA • Dvojica papa stala uz ideju kipa

Prve četiri lokacije

Da bi se svi kriteriji zadovoljili, uz dodatne kriterije poput onih koje ponegdje nalažu konzervatori ili druge (crkvene) instance, usuglašene su najzad prve četiri lokacije na koje su početkom travnja kipovi već dostavljeni: Pazin, Pokupsko, Šarengrad kod Iloka i Pločice kod Konavala, gdje se u odabir lokacije uključio i dubrovački biskup Roko Glasnović. U Pazinu je kip već došao na svoje postolje. Na ostala tri postolja kipovi će uskoro također biti postavljeni, a onda i blagoslovljeni.

Iako je financijska konstrukcija u potpunosti zatvorena samo za dva kipa, da se Providnosti ne bi oduzelo ništa od njezine snage i da se ne bi odustalo od pouzdanja u njezino djelovanje, naručeno je iz iste radionice još spomenutih sedam novih mramornih kipova sv. Mihaela arkanđela, koji sada traže svoje lokacije na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pritom veliku važnost imaju i najmanji prilozi običnih vjernika koji su se prepoznali u inicijativi i primili je na srce, a takvih je sve više sudeći po dosadašnjem samozatajnom odazivu. Svi oni osjećaju da će jedanaest kipova biti još jedan trajan spomen na jubilej 1100 godina hrvatskoga kraljevstva, i znak pouzdanja u zaštitu nebeskoga vojskovođe sv. Mihaela arkanđela u borbi protiv nasrtaja zla na Crkvu i hrvatski narod u budućnosti.

Molitveni pothvat pape Lava XIII.