Za brojne je »strukture« – političke, diplomatske, pa i unutarcrkvene – pontifikat pape Franje bio iznenađenje. A u usporedbi s njegovim prethodnicima – Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI. – i hrvatski su vjernici često prvoga pontifeksa s udaljenoga latinoameričkoga kontinenta promatrali i kao svojevrsnu »enigmu«.
Hrvatski redovnik – pouzdani duhovnik nadbiskupa Buenos Airesa
No od početka pontifikata 2013. godine Hrvati za papu Franju nisu bili »enigma« – Hrvatima je papa Argentinac postao prijatelj i brat ne samo kao Sveti Otac, nego još tijekom svojih argentinskih dana, kao »obični« isusovački redovnik, svećenik, potom i nadbiskup Buenos Airesa. Naime, dugogodišnji ispovjednik o. Jorge Maria Bergoglia bio je Nikolas Mihaljević, isusovac hrvatskoga podrijetla, koji se s roditeljima u Argentinu doselio u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Posebno se isticao po svojoj strpljivosti, duhovnosti i blagosti, pa su ga i mnogi svećenici i vjernici – uključujući i budućega papu – izabrali za svojega pouzdanoga duhovnika i prijatelja u ispovjedaonici. Trideset godina o. Mihaljević je bio ispovjednik o. Bergogliou.
»Karlich ide u Rim kao da je na kilometar udaljenosti«
Kada je starost i nemoć »pokucala« kod o. Mihaljevića, od 2009. godine ispovjednik nadbiskupa Bergoglia bio je ponovno Hrvat – franjevac provincije sv. Jeronima o. Berislav Ostojić. U ožujku 2013., malo nakon što je kardinal Bergoglio postao novi papa, za Glas Koncila svjedočio je o. Ostojić o tome da je papu Argentinca upoznao kao mirnoga i skromnoga čovjeka molitve, nadbiskupa koji je putovao javnim prijevozom, koji je pješačio, »karakterističan« po svojoj torbi u ruci… »Nije nikad davao neke izjave, srljao u medije. Kad bi na nešto želio upozoriti, više je koristio propovijedi kad bi se okupilo puno naroda«, opisao je u razgovoru o. Ostojić, podsjetivši i da je nadbiskupu Bergogliu jedna od glavnih takvih propovjedaonica bilo marijansko svetište u Luhanu, udaljeno sedamdesetak kilometara od Buenos Airesa.
Kao nadbiskupa Buenos Airesa kardinala Bergoglia pohodila su dva Hrvata brata u kardinalskoj časti – zagrebački nadbiskup Josip Bozanić i vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić. Uostalom, budući je papa prijateljevao i s argentinskim kardinalom hrvatskih korijena Estanislaom Estabanom Karlichem, potomkom hrvatskih doseljenika iz Grižana kod Novog Vinodolskog. I preko njegova je lika još u Argentini nadbiskup Bergoglio učio što je to »hrvatski gard« i katolička vjera na hrvatski način. »Kad ja moram ići u Rim, tri dana prije ne mogu spavati, a kad Karlich, koji je stariji od mene 11 godina, ide u Rim, on ide kao ja na kilometar udaljenosti«, rekao je u jednoj zgodi kardinal Bergoglio. Budući je papa prijateljevao u Argentini s još jednim hrvatskim svećenikom – fra Josipom Peranićem, koji je desetljeća proveo služeći među Hrvatima u latinoameričkoj zemlji. Nadalje, kada je ređen za biskupa, jedan od suzareditelja o. Bergoglia bio je nadbiskup hrvatskih korijena – Emilio Ognjenović, nadbiskup Mercedesko-luhanske nadbiskupije, rođen u Argentini 1923. kao potomak Hrvata iz Crne Gore.
Tražio nadahnuća u hrvatskim svetcima i blaženicima
Papa Franjo iskazivao je u više navrata tijekom svojega pontifikata i konkretnu, neposrednu blizinu »običnim« vjernicima u Hrvatskoj. Godine 2013. pozdravio je rezultate referenduma o braku, koji je brak u Republici Hrvatskoj definirao kao zajednicu muškarca i žene. U 2020., godini velikih potresa, rimski je prvosvećenik na razne načine svjedočio svoju očinsku bliskost narodu koji je trpio. Kao rimski prvosvećenik beatificirao je niz istaknutih svjedoka vjere hrvatskoga roda – bl. Miroslava Bulešića, bl. Drinske Mučenice, fra Serafina Glasnovića Kodića, Antona Muzića, fra Alojzija Palića… A premda za njegova pontifikata nije kanoniziran nijedan svetac, hrvatske je svetce isticao kao primjere na čijim se životima treba nadahnjivati Sveopća Crkva. Najzorniji je u tom smislu bio sv. Leopold Mandić, kojega je papa Franjo proglasio jednim od dvaju zaštitnika Godine Milosrđa 2016., stavivši hrvatskoga kapucina uz još jednoga svetca ispovjedaonice – sv. Padre Pija.
»Znam da su Dalmatinci onako glasni, borbeni«
Susretao se u okviru općih audijencija s hrvatskim vjernicima i svećenicima, poticao ih je da se oslone na svoju vjekovnu vjernost Katedri sv. Petra, upoznavao je i hrvatske predstavnike pokreta za život i obitelji s više djece. Hodočastili su mu i hrvatski branitelji, neki i pješice od Hrvatske do Rima… »Argentinska veza« s Hrvatima pomogla mu je i da se još više približi hrvatskim biskupima.
Nakon susreta s članovima Stalnoga vijeća HBK 2016. godine za Glas Koncila svoje je dojmove o papi Argentincu podijelio je sadašnji zadarski nadbiskup u miru Želimir Puljić: »U jednom je trenutku rekao i: ‘Znam da su Dalmatinci onako glasni, borbeni, dok su recimo Slavonci mirni.’ A kad smo rekli da je među nama jedan iz Slavonije, onda je pružio ruku i rekao: ‘Onda vas trojica možete u stranu, a samo ćemo nas dvojica razgovarati’. Tako da je stvorio odličnu atmosferu… Dakle klima jako bliska, prijateljska i normalna, usudio bih se reći«. Hrvati su dojmili papu Franju i kao športaši, osobito jer je i sam bio ljubitelj nogometa. U ljeto 2024. susreo se i s hrvatskim nogometnim reprezentativcima, »Vatrenima«, potaknuvši ih da pred brojnim mladima koji u njima vide uzore svjedoče duhovne i ljudske vrline.
Papa hrvatskim mladima: Graditi mostove veliki je poziv
Iako ju je nekoliko puta preletio u zrakoplovu u okviru svojih inozemnih pohoda, papa Franjo službeno nije posjetio Hrvatsku. No osim za vjernike u Republici Hrvatskoj, pokazao se i kao pastir Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini, koji su u susjednoj zemlji i konstitutivni narod. Primjer za to može biti i njegovo nedavno zauzimanje za Međugorje. Iako se nedvojbeno izjašnjavao da mu nisu po ukusu bilo kakva »brzanja« oko Međugorja, ujesen 2024. iz Vatikana je došla nota »Kraljica Mira«, o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, kojom je učinjen važan korak prema razlučivanju »međugorskoga fenomena«.
Pod sličan nazivnik briga pape Franje za Crkvu u Hrvata mogao bi se svrstati i njegov pohod Sarajevu 2015. godine. Čitavi papin pohod imao okus ekumenizma, kao pohod »europskom Jeruzalemu«. Papa Franjo povjerio je mladima na susretu u Nadbiskupijskom centru za pastoral mladih »Ivan Pavao II.« tada važnu zadaću: »Vi ste prvi naraštaj nakon rata. Vi ste cvjetovi jednoga proljeća koji žele ići naprijed i ne želi se vratiti razaranju i onomu što nas čini neprijateljima (…) Imate veliki poziv, nikada ne gradite zidove koji razdvajaju, gradite samo mostove. To je radost koju nalazim u vama«.
