Smrću pape Franje započelo je specifično razdoblje u životu Katoličke Crkve – sedisvakancija, odnosno vrijeme u kojem je Apostolska Stolica upražnjena. Taj proces – od smrti pape do izbora novoga – karakterizira niz simbola, tradicija i protokola koji postoje stoljećima, a regulirani su različitim dokumentima: od Zakonika kanonskoga prava do apostolskih konstitucija »Universi Dominici gregis«, »Praedicate evangelium« i »In ecclesiarum communione«.
Ti propisi među ostalim predviđaju da papinom smrću prestaju službe većini voditelja kurijalnih tijela i članovima, a i jasno ističu da ne postoji osoba koja može »zamijeniti« papu. U tom se razdoblju ne smije ništa mijenjati u pitanjima upravljanja sveopćom Crkvom, a odluke o tzv. pitanjima redovite uprave donosi Kardinalski zbor.
Tijekom razdoblja sedisvakancije održavaju se dvije vrste kardinalskih kongregacija: opća, odnosno kongregacija cijeloga kardinalskoga zbora, i posebna. Prva opća kongregacija održana je 26 sati nakon smrti pape Franje, 22. travnja, u novoj sinodskoj dvorani u Vatikanu, trajala je sat i pol te je odlučila o datumima prijenosa tijela pape Franje u baziliku sv. Petra (u srijedu 23. travnja) i datumu sprovoda (u subotu 26. travnja). Prisutno je bilo 60-ak kardinala. Izmolile su se molitve za papu, zatim su kardinali položili prisegu, a kardinal komornik Amerikanac irskoga podrijetla Kevin Farrell pročitao je oporuku pape Franje. Također, slučajnim odabirom izvučena su imena trojice kardinala iz reda biskupa, svećenika i đakona koji će sljedeća tri dana pomagati komorniku u upravljanju redovitim poslovima upražnjene Apostolske Stolice. To su kardinali Pietro Parolin, Stanislaw Rylko i Fabio Baggio. Sljedeća kongregacija zakazana je za 23. travnja u 17 sati.
Tijekom prvih općih kongregacija koje će se održavati svaki dan obavljat će se samo najhitniji poslovi: uz detalje oko sprovoda, kardinalima je povjerena priprema Doma sv. Marte za doček kardinala izbornika i Sikstinske kapele za konklavu. Nadalje, na njima je odobravanje troškova povezanih s razdobljem sedisvakancije, potom da pročitaju sve dokumente koje je preminuli papa ostavio Kardinalskomu zboru…
U razdoblju sedisvakancije ističu se dvije osobe. Kardinal komornik Kevin Farrell zadužen je za organizaciju papina sprovoda, nakon što o tome raspravi s članovima Kardinalskoga zbora. Njega je imenovao papa Franjo 2019. godine, nakon smrti dotadašnjega komornika kardinala Jean-Louisa Taurana. Komornik će također morati slomiti ribarski prsten – koji papa prvi put nosi na papinskoj inauguracijskoj misi – čime će poništiti pečat pontifikata. Osim toga komornik je zapečatio papinu radnu i spavaću sobu.
Druga bitna osoba u vrijeme sedisvakancije jest dekan Kardinalskoga zbora. To je 91-godišnji kardinal Giovanni Batista Re. Njegova je zadaća priopćiti vijest o kraju pontifikata svim kardinalima, kao i diplomatskomu zboru akreditiranu pri Svetoj Stolici, te sazvati opće kongregacije kardinala, koji zatim priprema konklave. U tom poslu pomaže mu i vicedekan Kardinalskoga zbora kardinal Leonardo Sandri.
Nakon što papa umre većina kardinala Rimske kurije daje ostavku, uključujući kardinala državnoga tajnika. Tijekom razdoblja sedisvakancije obnašaju su službe: ravnatelja papinskih liturgijskih slavlja nadbiskupa Diega Ravellija, čelnika dvaju vatikanskih tijela koji nikada ne idu na godišnji odmor – Apostolske pokorničarnice kardinala Angela De Donatisa te papinskoga milostinjara kardinala Konrada Krajewskoga, zatim kardinala komornika (Kevin Farrell) i dekana Kardinalskoga zbora (Giovanni Batista Re). Na dužnosti ostaju i kardinal vikar za Rim Baldassarre Reina, viceregent Renato Tarantelli, nadsvećenik bazilike sv. Petra kardinal Mauro Gambetti; u Državnom tajništvu – zamjenik za opće poslove nadbiskup Edgar Pena Parra, tajnik za odnose s državama i međunarodnim organizacijama nadbiskup Paul Richard Gallagher te tajnici dikasterija Rimske kurije kako bi obavljali administrativne poslove.
