Na krajnjim sjevernim padinama Medvednice od njenoga vrha do Gornje Stubice staza prolazi kroz Hižakovec, rodno mjesto Matije Gupca (izvorno Ambroz Gubez). Ispod nove kapele sv. Križa, koja je građena od g. 2003. do 2007., uređena je i blagoslovljena povijesna »hižica« legendarnoga vođe Seljačke bune 29. kolovoza 2009. prigodom 800. obljetnice prvoga spomena imena Stubica i crkve sv. Jurja iz Gornje Stubice. Danas se Hižakovec, koji se u dokumentima pojavljuje g. 1567., 1598., 1669., 1741. i kasnije, nalazi u sastavu gornjostubičke župe sv. Jurja. Mjesto je rodilo nekoliko istaknutih intelektualaca, dva svećenika i pet redovnica.
Stara kapela sv. Križa s grobljem, kojoj se nije pronašla lokacija, spominje se g. 1684., s proširenjem g. 1695. i g. 1850., kada je zbog trošnosti bila porušena. Tih godina Hižakovec je imao samo tri siromašne kućice. Inventar kapele prenesen je u Slani Potok i kapelu sv. Fabijana i Sebastijana. Nova crkvica sv. Križa (9 x 9 m) ima tlocrt križa s dvije bočne zaobljene kapele, isto takvim svetištem i zvonikom podignutim do natkrivenoga ulaza. Izgrađena je za vrijeme gornjostubičkoga župnika mons. Ivana Špoljara prema nacrtima arhitekta Tomislava Premerla. Građevinske radove izveo je ing. Vladimir Breber iz Pustodola. Domaći svećenik Dubravko Škrlin Hren blagoslovio je i prvu misu služio u kapeli 9. rujna 2007.
U svetištu je na začelnom zidu postavljeno raspelo s korpusom Krista, mramorni oltarni stol, dvije svećeničke stolice i ambon. Na bočnim zidovima kapele postavljeni su vitražni prozori, poklon obitelji toga kraja, sa scenama Isusova križnoga puta, rad umjetnika Jure Žaje. Kod ulaza u kapelu nalaze se dvije spomenploče na kojima su upisana imena 22 svećenika i 29 časnih sestara rodom iz stubičkoga kraja od 17./18. st. do danas. Mise su uglavnom subotom uvečer, prema rasporedu koji se objavljuje u župnom listiću.
