Po jutru se dan poznaje« jedna je od brojnih narodnih izreka koje naglašavaju važnost početka dana, što se na poseban način aktualizira u doba prosinca, kada brojni vjernici pohode mise zornice. No u svakodnevnom životu često je jutro pretrpano stresom koji je vezan uz odlazak na posao, gužve u prometu, brojne obveze koje »čekaju«. A onda slijedi užurbani dnevni ritam i umor na kraju dana koji s vremenom postaje kronični umor. Početak dana nerijetko određuje u kojem će smjeru dan krenuti. Napetost koja je često prisutna pridonosi općemu lošemu osjećaju, brzopletim reakcijama, problemima u komunikaciji. Zato često dolazi do manje učinkovitih radnih postignuća koja nose niz drugih posljedica, uključujući i osobno nezadovoljstvo i negativne emocije. Činjenica je da pozitivne emocije potiču ne samo dobro raspoloženje, nego i radni elan te »otpornost« na neizbježne teškoće koje prate svakodnevnicu. Pozitivne emocije povezane su s boljim zdravljem, ali i s boljim suočavanjem s tegobama i simptomima već postojećih bolesti. Stoga već početak dana ne treba prepustiti slučaju, nego učiniti sve da jutro započne u pozitivnom ozračju.
Jutarnja molitva prvi je korak pozitivnoga ozračja u činu buđenja. Molitva pridonosi otvaranju duha i uma za pozitivno, služi kao priprema za prihvaćanje teškoća koje dolaze, ali i ohrabrenje u nošenju s naporima. U molitvi se događaju i brojne fiziološke reakcije pa tako među ostalim dolazi i do usporenijega rada srca, dubljega disanja i pada potrošnje kisika, opuštenosti mišića, bržega odstranjenja mliječne kiseline iz organizma, smanjene količine stresnoga hormona (kortizola) u krvi te smanjenih vrijednosti krvnoga tlaka. Znanstveno je dokazano da osoba koja je udubljena u molitvu smiruje moždanu aktivnost kao u dubokom snu te na taj način molitva i djeluje poput okrjepljujućega sna na organizam.
U vrijeme došašća jutra brojnih vjernika počinju misama zornicama. Radost predbožićnoga ugođaja iščekivanja, molitve i pričesti oblik je pozitivnoga doprinosa početku dana.
Rano jutarnje buđenje i odlazak u sakralni prostor koji odiše mirnoćom djeluju opuštajuće. No tu je i zajednička molitva i pozitivno okruženje ljudi gdje se s porukom: »Mir s tobom« i stiskom ruke ulazi u novi dan. Ranije buđenje radi odlaska na misu upućuje i na raniji odlazak u krevet u večernjim satima, što isključuje gledanje televizije do kasnih noćnih sati i psihičko i fizičko iscrpljivanje energije te buđenje s osjećajem umora i stresa. Stoga uz temeljnu nakanu, a to je budnost i priprava za slavljenje rođenja Kristova, misa zornica simbolizira i bdjenje nad svojim životom i tuđim životima. Potiče na promišljanje i postupke u svojem životu, što ima i terapeutski učinak ne samo u odnosima s drugim ljudima, nego i u procesima unutar same osobe. Molitva i zajedništvo mogu djelovati i kao placebo, mogu skrenuti pozornost sa zdravstvenih problema, ali i pokrenuti mehanizme u organizmu za obranu od bolesti. Znanstvena disciplina psihoneuroimunologija dokazuje da pozitivne misli, osjećaj zahvalnosti i unutarnji mir potiču organizam da se učinkovitije bori protiv slobodnih radikala koji utječu na oštećenje stanica organizma. Oni su posljedica ljutnje i drugih negativnih emocija, žurbe, stresa, nepravilne prehrane, manjka tjelesne aktivnosti i općenito nezdrava stila života, a uzrok su brojnih bolesnih stanja, uključujući u velikoj mjeri zloćudne bolesti. Stoga, početci jutra s molitvom i misom, dobra su priprema za radostan početak dana koji sa sobom donosi i mnogo blagodati svakodnevice…
