Da sadašnjemu naraštaju djece i mladih, koji se naziva alfa-generacijom, najveće prijetnje nisu samo potresi i pandemije snažno je u Večernjem listu upozorio veliki prilog koji potpisuje Renata Rašović. Uz tzv. »alfa-klince«, djecu rođenu od 2010. godine, koja su »naša budućnost od koje se najviše očekuje, koja od trenutka rođenja ne može zamisliti život bez pametnog telefona i društvenih mreža«, vezuju se sljedeća pitanja: »Što kada ekran mobitela, tableta ili laptopa postane njihov jedini prozor u svijet, a TikTok, Instagram, Facebook, Twitter, Skype, Zoom – njihovo jedino igralište? I što kada nevina online razonoda preraste u poligon za zlostavljanje i opasne izazove koji prijete dječjim životima?«
Novinarka je istaknula povod svojemu pisanju: »Posljednja u nizu vijesti o zabrinjavajućem trendu za život opasnih izazova stiže iz zagrebačke Osnovne škole Kajzerica, o čemu je ravnateljstvo alarmiralo roditelje i javnost na svojim web-stranicama u tekstu s naslovom ‘Obavijest o potencijalno opasnoj igri’. ‘U razgovoru s učenicima došlo je do saznanja kako postoji nova igra koja se širi među učenicima. Ona se sastoji od izazova da učenik legne posred ceste sve dok se automobil ne primakne blizu, a onda se brzo moraju izmaknuti. Učenici su potvrdili da među njima postoje oni koji se tako igraju! Čini se kako je opisani izazov potekao s društvene mreže TikTok koju pojedini učenici koriste i aktivni su na njoj’, stoji u izjavi koju potpisuju školske stručne službe, uz apel roditeljima da obrate pozornost na sadržaj koji je dostupan djeci, pogotovo kada su u pitanju opasne aktivnosti poput navedene, te preporuku da bi, svakako, djeci trebalo ograničiti pristup društvenim mrežama i nadzirati njihove aktivnosti.
Riječ je o ‘izazovu’ koji je u SAD-u bio popularan krajem prošle godine, a koliko je opasan, govori činjenica da je nekoliko djece završilo na hitnoj jer vozači nisu uspjeli na vrijeme zaustaviti automobil.«
S tim u vezi izrekla je mišljenje i ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba prof. dr. Gordana Buljan Flander, koja ne krije svoju zabrinutost zbog događaja na Kajzerici, ponajprije zbog toga što sluti da će se pojavljivati novi opasni izazovi koje je teško kontrolirati. Njezine su riječi: »Najvažnije je sjetiti se da mladi u razdoblju adolescencije imaju specifičnosti svoga razvoja. Jedna od specifičnosti je traženje rizika jer njihov mozak traži uzbuđenja. Druga je specifičnost da oni imaju takozvani osjećaj tinejdžerske neranjivosti: oni imaju osjećaj da se njima ništa ne može dogoditi i da su besmrtni. I treće, njihovo je razmišljanje usmjereno na sadašnjost. Kada vi govorite mladom čovjeku da uči i da završi fakultet i bude svoj čovjek, on to ne može čuti zato što su mladi apsolutno usmjereni na ono što je ovdje i sada i njihov mozak traži popularnost ovdje i sada. Oni traže nagradu, a njima je nagrada lajk.« Dala je zornu usporedbu prisjećajući se da je njezinoj generaciji bilo svojstveno da adolescent ukrade roditeljima auto i vozi velikom brzinom. Onda je svojim suvozačima u tom automobilu heroj. »Danas mladi imaju, kako ih oni zovu, izazove, i njima je nagrada kada se to snima i kada oni to dijele ne samo nekolicini, nego stotinama i tisućama mladih i onda ih ti brojni lajkovi potiču na nova takva ponašanja.
Dakle, mladi su i prije bili skloni rizičnim ponašanjima, ali su izazovi bili drukčiji i nije bilo društvenih mreža gdje mladi to mogu vidjeti jednim klikom i lajkati.« Izrazila je bojazan da su internet, društvene mreže i mali ekrani snažno promijenili djetinjstvo i da više nema povratka, ali treba težiti tomu da odrasli naprave ravnotežu između vremena provedenoga u prirodi i nekim drugim aktivnostima, nasuprot vremenu provedenu ispred ekrana mobitela, laptopa, tableta i televizora. »Uistinu se bojim kako ćemo tu djecu koja sate i sate posljednjih godinu dana provode online izvesti na zrak, na igralište. To će biti velika zadaća za roditelje.« Nadu daju rezultati istraživanja iz 2013. i 2019. godine koji pokazuju da 95 posto mladih koji vrijeme provode na društvenim mrežama kažu da bi radije svoje vrijeme proveli u slobodnim aktivnostima i družeći se s prijateljima. »Dakle, nisu oni krivi i odgovorni za to, mi smo, mi koji smo im dali virtualno igralište koje je najdostupnije i najjeftinije, jer nam je to najjednostavnije, dati djetetu mobitel kada plače ili mu dati da gleda neki ‘edukativni’ crtić. Često se čuje kako su mladi ljudi grozni. Ma mladi su nam odlični koliko o njima vodimo brigu«, rekla je dr. Buljan Flander.
