TRAGOM HODOČAŠĆA HRVATA U SVETU ZEMLJU Austrijski gostinjac u Jeruzalemu čuva spomen na bl. Alojzija Stepinca

Objavio
Ivan Tašev
-
Pred gostinjcem Svete Obitelji u Jeruzalemu 20. srpnja 1937.

Nedavno osnivanje Magistralne delegacije Viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskoga za Hrvatsku i prvi obred oviteženja hrvatskih vitezova na hrvatskom tlu u svibnju ove godine, na simboličan su se način poklopili s osamdesetom obljetnicom hrvatskoga nacionalnoga hodočašća u Svetu Zemlju koje je od 9. srpnja do 4. kolovoza 1937. godine predvodio bl. Alojzije Stepinac, tadašnji zagrebački nadbiskup-koadjutor. Upravo su životom bl. Stepinca, kao i njegovim članstvom u Redu Svetoga groba jeruzalemskoga te izborom za zaštitnika hrvatske magistralne delegacije nadahnuti članovi viteškoga reda koji, uz Malteški viteški red, Sveta Stolica jedino priznaje.

Potpis iz knjige dojmova

Materijalni trag o tom hrvatskom hodočašću u Svetu Zemlju i o bl. Alojziju Stepincu još uvijek živi u Jeruzalemu, u austrijskom gostinjcu Svete Obitelji na Via Dolorosi. Riječ je o panelu koji sadržava Stepinčevu dvojezičnu njemačko-englesku biografiju s njegovim portretom i preslikom potpisa preuzetoga iz knjige dojmova austrijskoga gostinjca, kada se blaženik Stepinac, u srpnju 1937. godine, potpisao na njemačkom jeziku: »Dr Aloisius Stepinac, Erzbischop Koadjutor Zagreb«.

Materijalni trag o hrvatskom hodočašću u Svetu Zemlju i o bl. Alojziju Stepincu iz 1937. godine još uvijek živi u Jeruzalemu u austrijskom gostinjcu Svete Obitelji na Via Dolorosi. Ondje je panel sa Stepinčevom biografijom, u kapelici je lik Nikole Tavelića, a ispod kipa Majke Božje iz Mariazella nalazi se hrvatski grb.

Postojanje spomena koji govori o hodočašću prije osam desetljeća i hrvatskom blaženiku otkrio je Claude Grbeša, magistralni delegat: »Za panel sam doznao od austrijsko-hrvatskoga viteza Svetoga groba Karla Barthla 2011. godine. U suradnji s fra Tomislavom Glavnikom, tadašnjim župnikom i gvardijanom u Molvama, i vitezom Barthlom postavili smo novu ploču dvije godine kasnije s obnovljenom Stepinčevom biografijom, a uz odobrenje Markusa Stephana Bugnyara, rektora austrijskoga gostinjca hrvatskoga podrijetla, svećenika biskupije Željezno te viteza Svetoga groba jeruzalemskoga. Na panel je postavljen službeni Stepinčev portret s hodočašća koji je izradio Ljudevit Griesbach, prikazan na izložbi ‘Stepinčevim stazama po Svetoj Zemlji’ organiziranoj 2011. godine u Zagrebu.«

Panel je dio stalne izložbe austrijskoga gostinjca pod naslovom »U potrazi za Gospodinom Bogom«, a prikazuje izbor uglednih osoba koje su ondje boravile. Također simbolizira na uskrsno jutro kada su pobožne žene i Kristovi apostoli otkrili prazan grob i otišli u potrazi za Gospodinom te svjedoči o potrazi svakoga hodočasnika koji dolazi u Isusovu domovinu za Uskrslim.

Stepinac je postao vitezom
Hodočašće u Svetu Zemlju duboko se odrazilo na život bl. Alojzija Stepinca, on je postao vitezom Svetoga groba jeruzalemskoga za vrijeme hodočašća, a nikada više nije se uspio vratiti u Kristovu domovinu, iako je želio da veze između Svete Zemlje i Hrvatske budu što tješnje. Upravo je to jedna od zadaća Magistralne delegacije Viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskoga za Hrvatsku. U nagovoru koji je bl. Alojzije Stepinac održao prigodom povratka s hodočašća 4. kolovoza 1937. godine naglasio je da je posveta oltara bl. Nikoli Taveliću »prvo veće djelo, koje su Hrvati poduzeli u Svetoj Zemlji, ali ne smije biti zadnje«. Želio je podignuti oltar Majci Božjoj Kraljici Hrvata na Sionu te sv. Jeronimu u Betlehemskoj špilji. »Nastojat ćemo da se hrvatski narod afirmira u Svetoj Zemlji uz bok drugih naroda, jer mu to i pripada po slavnoj njegovoj katoličkoj tradiciji«, isticao je tadašnji zagrebački nadbiskup-koadjutor prije osamdeset godina.

Austrijski gostinjac u kojem je tijekom boravka u Jeruzalemu bio smješten bl. Stepinac službeno je otvoren 1863. godine, za vrijeme Austro-Ugarske, te je pripadao svim narodima monarhije, a sada je u vlasništvu Austrijske biskupske konferencije. Gostinjac u domovini božanskoga Otkupitelja nosi još poveznica s Hrvatskom i Hrvatima. U kapelici je u apsidi među svetcima iz Austro-Ugarske lik Nikole Tavelića, zajedno sa sv. Jeronimom, također rodom iz Dalmacije.

Hrvatski grb pod Marijinim nogama
Austrijski gostinjac u kojem je tijekom boravka u Jeruzalemu bio smješten bl. Alojzije Stepinac službeno je otvoren 1863. godine, za vrijeme Austro-Ugarske, te je pripadao svim narodima monarhije, a sada je u vlasništvu Austrijske biskupske konferencije. Vjernici iz Hrvatske koji putuju u Svetu Zemlju nisu upoznati s tim mjestom jer ne pripada u sveta mjesta, nego je više kulturno središte

Na upit magistralnom delegatu Grbeši koliko su vjernici iz Hrvatske koji putuju u Svetu Zemlju upoznati s tim detaljima o povezanosti Hrvatske i austrijskoga gostinjca, rekao je: »Austrijski gostinjac ne pripada u sveta mjesta, nego je više kulturno mjesto. Osim toga, smještaj je u njemu skuplji nego u drugim hotelima, tako da hrvatski hodočasnici rijetko u njemu borave. Svakako bi vrijedilo u sklopu svakoga hodočašća navratiti u austrijski gostinjac i zbog replike kipa Majke Božje iz Mariazella, poznatoga štajerskoga marijanskoga svetišta, koji je postavljen na ulazu u austrijski gostinjac, na inicijativu viteza Barthla i njegova rođaka. Ispod kipa nalaze se latinski natpisi Magna Mater Austriae (Velika Majka Austrije) – Mater Gentium Slavorum (Majka slavenskih naroda) i Magna Hungarorum Domina (Velika vladarica Mađara), kao i grbovi država čiji su narodi stoljećima hodočastili u Mariazell. Među njima je i hrvatski grb. Kip je blagoslovio bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn prilikom hodočašća u Svetu Zemlju 2009. godine.«

S hrvatskoga gledišta vrijedno je spomenuti, ukazuje Grbeša, da se na stalnoj izložbi uz panel o bl. Stepincu nalaze paneli nadvojvode Otta von Habsburg-Lothringena, tadašnjega prijestolonasljednika Austro-Ugarske Monarhije te velikoga prijatelja Hrvatske sa suprugom Reginom. Oni su u Jeruzalemu i austrijskom gostinjcu boravili u listopadu 1955. godine. Pet godina kasnije, u prosincu 1960. godine, boravila je u Jeruzalemu i majka nadvojvode Otta, službenica Božja Zita, posljednja austrijska carica i hrvatsko-ugarska kraljica. U gostinjcu je bio i austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I., koji je posjetio Jeruzalem prije dolaska na svečanost otvaranja Sueskoga kanala u studenom 1869. godine, što mu je bilo jedino izvaneuropsko putovanje u životu. On u svojem naslovu nosi i naziv kralja Jeruzalema, a bio je prvi katolički vladar koji je posjetio Jeruzalem od križarskih ratova. Među uvaženim osobama austrijskoga gostinjca na koje podsjeća izložba jest i dr. Anton Bonaventura Jeglič, ljubljanski biskup, koji je Jeruzalem posjetio sa slovenskim hodočasnicima u rujnu 1910. godine, a prije imenovanja za ljubljanskoga biskupa bio je pomoćni biskup vrhbosanski.

Stepinac će biti drugi svetac viteškoga reda
Među zadaćama hrvatskih vitezova Svetoga groba jeruzalemskoga jest molitvena i financijska pomoći za boljitak kršćana u Isusovoj domovini, a posebno nadahnuće u njihovu radu daje im bl. Alojzije Stepinac, kojega od uspostavljanja hrvatske magistralne delegacije kao uzora vjere i mučenika ne štuju samo vitezovi i dame Hrvatske, nego i iz drugih namjesništava. »Bl. Stepinac, zaštitnik Magistralne delegacije Reda za Hrvatsku, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pa tako nije ni Velikog Meštra Viteškog reda Svetoga groba jeruzalemskoga kardinala Edwina Fredericka O’Briena. U tom pogledu raduje nas što Red želi od sada nadalje među vitezovima i damama Reda posebno promicati našega blaženika, koji će jednom kada bude proglašen svetim, uz svetog papu Pija X., postati drugi svetac član Reda. Ubuduće će cijeli Red moliti na nakanu njegova proglašenja svetim«, kazao je Grbeša.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA