Tijekom prve polovice 20. st. i u Skandinaviji se ističe nekoliko književnika izrazito kršćanskoga nadahnuća – J. Jörgensen, B. Björnson, S. Undset, V. von Heidenstam… Među njih se ubraja i Šveđanka Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf.
Rođena je 20. studenoga 1858. u Marbacki, gdje je i umrla 16. ožujka 1940. Odrasla na obiteljskom imanju u sjevernoj švedskoj pokrajini Värmland, od ranoga se djetinjstva posebice čvrsto povezala s bakom, koja joj je često pripovijedala priče i legende, što će utjecati na njezino spisateljstvo. Tijekom školovanja za učiteljicu i prvih godina službe došla je u dodir sa socijalističkim i liberalnim idejama, zanoseći se filantropijom.
Već prvim djelom, romanom »Saga o Gösti Berlingu« (1891.), stekla je veliku popularnost. Njezino kršćansko uvjerenje došlo je pak do izražaja u romanima »Antikristova čuda« (1897.) i »Jeruzalem« (1901. – 1902.) te u pričama »Legende o Kristu« (1904.), u nas više puta prevedenim i tiskanim. Među poznatija njezina djela mogu se uvrstiti i »Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona po Švedskoj« (1906. – 1907.) i memoari »Priča o priči i druge priče« (1908.).
Životno stajalište protkano vjerom
Stvaralaštvo Selme Lagerlöf protkano je pučkim pjesmama, legendama i sagama, a obilježava ga dualizam fantastike i realizma, ljubavi i smrti, dobra i zla. Snaga je njezinih djela u plemenitosti koju ona otkriva u životu »malih« ljudi. Njezino je životno stajalište pozitivno i romantično, protkano vjerom u pobjedu dobra nad zlom. U nas je njezin književni rad kritički između dvaju svjetskih ratova rado pratio katolički književnik Ljubomir Maraković. Zanimljivu napomenu o njoj zapisao je u svoj dnevnik i bl. Ivan Merz: »Žena toplih osjećaja, fina i plemenita žena, prava i idealna.« Takva je i bila: pisala je s ljubavlju, ostavivši svijetao trag. »Ljubav je uvijek početak znanja, kao što je vatra početak svjetla«, napisala je.
Posljednjih godina života uključila se u borbu protiv nacizma pomažući židovskim izbjeglicama. Kada je Sovjetski Savez napao Finsku, finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju da bi joj financijski pomogla. Taknuta gestom, vlada joj je uz izraze zahvale vratila medalju. Do 2016. lik Selme Lagerlöf uz gusana na kojem leti maleni Nils nalazio se na novčanici od 20 švedskih kruna, a njezino ime nosi i jedna ulica u Jeruzalemu. (L)
