U Jeronimovu martirologiju spominje se mučeništvo sv. Kvirina 4. lipnja 303. ili 308. godine. Prema zapisima iz kronike Euzebija Cezarejskoga od 309. g. svetčevo je tijelo preneseno iz njegove i Jeronimove Panonije u Rim, a u 12. st. u baziliku sv. Marije na Trasteveru.
Već se u 13. st. prikaz sv. Kvirina nalazi na očuvanoj freski zagrebačke prvostolnice jer je Prvostolni kaptol zagrebački od 1215. g. feudalni gospodar Siska i sisačke pokrajine. Zahvaljujući tomu statusu, zagrebački je Kaptol izgradio sisačku utvrdu 1544. g. te zagrebačku katedralnu utvrdu od 1511. do 1520. Sv. Kvirin zaštitnik je Siska i Sisačke biskupije, ali i Krka i Krčke biskupije te jedan od zaštitnika Zagrebačke nadbiskupije.
U Sisku na sjevernom području grada nalazila se kapela posvećena sv. Kvirinu, ali je porušena nakon hrvatskoga proljeća 1974. g. Dekretom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuharića 1993. g. osnovana je župa sv. Kvirina odvajanjem od župe Uzvišenja sv. Križa. Župa obuhvaća sisačka naselja na Zelenom brijegu, u Boku Palanječkom (s drvenom kapelom sv. Petra i Pavla), Strlečkom (s kapelom sv. Ivana Krstitelja), Tišini Kaptolskoj (s kapelom sv. Ane) i Zirčici (s kapelom Bezgrješnoga Srca Marijina).
Velebna crkva, koja od 4. lipnja 2014. nosi titular basilica minor, izgrađena je prema projektu arhitekta Ivana Antolića. Crkva je dovršena i posvećena na blagdan sv. Kvirina 2002. godine, a posvetio ju je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Na prostranu travnatom Trgu nadbiskupa Posilovića zasađeno je drveće, a u središtu se nalazi bazilika. Na prednjem dijelu trga, ispred ulaza u crkvu, postavljen je monumentalni kip naslovnika s mlinskim kamenom, koji je rad Mladena Markulina. Na prilaznom nogostupu, ispred kipa, podignut je okrugli paviljon na osam stupova i klupama za sjedenje.
