Krasuljica (Anthriscus cerefolium, lat.), krabuljica, rabi se kao začin u kulinarstvu, uzgaja se u vrtovima, a izgledom podsjeća na peršin. Iako su znanstvena istraživanja usmjerena na ljekovitost krasuljice ograničena u usporedbi sa srodnim biljkama, postoje iskustva u narodnoj medicini koja povezuju dobrobit krasuljice sa sniženjem krvnoga tlaka i pomoći kod raznih upala, iskašljavanja, smanjenja edema (otoka), umirivanja probavnoga sustava, regeneracije i osnaživanja organizma. Krasuljica je bogat izvor važnih minerala kao što su kalcij, mangan, željezo, cink, magnezij i kalij. Biljka je prepoznata kao dobar izvor fitosterola i raznih flavonoida koji mogu biti korisni za zdravlje. Među ostalim sadrži derivate apigenina i luteolina, uključujući apiin i luteolin te derivate kemferola, kvercetina i izorhamnetina, derivata kininske kiseline, te fenilpropanoide. Iz toga razloga krasuljica je čest sastojak u detoksikacijskoj prehrani kojoj je cilj čišćenje i oporavak organizma te poboljšanje imuniteta.
- Čaj od svježe ili osušene biljke, kao i sjemena, sprječava nadutost, ublažava grčeve, potiče lučenje želudčanih sokova, pa time i probavu. Također povoljno utječe na rad jetara i poboljšava cirkulaciju, a snižava i visoki krvni tlak.
- Krasuljica se smatra jednim od jakih ekspektoransa koji pridonosi omekšavanju i izbacivanju sluzi iz dišnoga trakta.
- U narodnoj se medicini kao lijek protiv štucanja preporučuje žvakanje svježega lista krasuljice ili uzimanje žličice octa od krasuljice (svježa biljka koja stoji mjesec dana namočena u octu). Ocat se može upotrebljavati i kao začin u salatama.
- Osobe koje su alergične na mrkvu, peršin, kim, koromač ili kopar trebaju biti oprezne kod uzimanja krasuljice.
- Kod većih unosa vrtne krasuljice ili uporabe korijena može doći do trovanja zbog spoja herofilina koji u većoj količini djeluje na središnji živčani sustav.
