Anto Gavrić
Dominikanski red dao je tijekom proteklih osam stoljeća velik doprinos na vjerskom, evangelizacijskom, ekumenskom, znanstvenom i kulturnom području u hrvatskom narodu. Samostani su bili središta duhovnoga i intelektualnoga života. Dominikansko generalno učilište, osnovano 1396. u Zadru, prvo je hrvatsko sveučilište. U osmostoljetnoj je povijesti Red propovjednika i u hrvatskom narodu dao brojne plodove svetosti.
Štovan još od 14. stoljeća
Blaženi Augustin Kažotić jedan je od najsnažnijih i najdragocjenijih likova osmostoljetne dominikanske prisutnosti u Hrvatskoj, ali i Crkve u Hrvata, hrvatske povijesti i kulture. Rođen je u Trogiru oko 1260. Umro je na glasu svetosti u Luceri 3. kolovoza 1323. Glas o njegovoj svetosti brzo se proširio okolnim područjima. Na njegovu grobu i po njegovu zagovoru dogodila su se brojna čuda, o čemu svjedoče njegovi suvremenici i kasniji kroničari, ljetopisci i povjesničari Reda propovjednika. O štovanju Kažotića kao svetca govore brojne slike, kipovi i oltari podignuti njemu u čast diljem Europe, napose u Hrvatskoj i Italiji. U dokumentima, umjetničkim djelima, liturgijskim knjigama i predmetima, još od 14. stoljeća, nazivaju ga svetim ili blaženim.
Velikaški argument
Karlo Anžuvinac, sin Roberta Anžuvinca, vojvoda Kalabrije i potkralj Napulja, osobno je poznavao biskupa Kažotića. Nakon što je pohodio njegov grob u Luceri u listopadu 1325., uputio je molbu papi Ivanu XXII. da započne kanonski postupak za proglašenje svetim biskupa Kažotića.
U svojoj molbi, ističući svetost života biskupa Kažotića i čuda koja se događaju po njegovu zagovoru, piše: »Kao što sam iz pouzdanih vrela saznao, nije Vašoj Blaženosti bilo nepoznato kakvu je iskrenost života pokazivao, kako je izvanredno bio jasan u znanostima i siromašnima dijelio izdašnu milostinju, dok je još bio živ među nama. I ja sam, Velečasni moj Gospodine, Bog mi je svjedok da govorim čiste savjesti, čim je on stigao u ove krajeve, više puta s njime razgovarajući shvatio i vidio u njegovim riječima, u licu, u gestama, kako je ljubazan bio njegov razgovor i da je sve što je u njemu bilo izvornog, i znanje i kreposti, bilo na spasenje duša.«
Među najslavnijim dominikancima
Dvadesetak je godina kasnije Tommaso iz Modene u kapitulu samostana sv. Nikole u Trevisu, nedaleko od Venecije, naslikao četrdeset najslavnijih dominikanaca, među kojima se nalazi i freska s likom Augustina Kažotića. Ispod slike je napisano: »Blaženi brat Augustin iz Trogira, provincije Ugarske Reda braće propovjednika. Bio je ogledalo čistoće, škola kreposti, gorljiv i vrlo revan propovjednik, proslavljen premnogim čudesima.«
Ta dva svjedočanstva, kao i bula imenovanja zagrebačkim biskupom 3. prosinca 1303. , ističu neke značajke Kažotićeve svetosti, koja se može promatrati u širem kontekstu dominikanske svetosti u svjetlu nauka sv. Tome Akvinskoga, čije se velike obljetnice rođenja, smrti i kanonizacije slave. Sv. Toma definira svetost kao prianjanje čovjekova uma i njegovih čina uz Boga. Svetost usmjeruje čovjeka prema Bogu, kao svrsi svih njegovih čina, poglavito cilju njegova uma. Prema Tomi svetost se sastoji u spoznaji Boga i ljubavi prema Bogu, koji je konačna svrha cjelokupnoga čovjekova života. Svetost se može karakterizirati kontemplacijom, a tu se uočava koliko su intelektualni rad i posebice studij teologije bitni za svetost. Dominikanska svetost sastoji se u kontemplaciji božanske istine na kojoj se temelji sva apostolska aktivnost i rad na spasenju duša poučavanjem i propovijedanjem. Taj je oblik života najsavršeniji, ističe sv. Toma, jer: »Kao što je bolje rasvjetljavati nego samo svijetliti, tako je bolje drugima priopćavati ono što smo kontemplirali nego samo kontemplirati.« Toma naučava da studiranje, intelektualni rad nastoji Kristova učenika disponirati da bi vidio Boga te da u tome pomogne drugima, prema službi koju ima u Crkvi i društvu.
Lik iz misala
Kažotić je za vrijeme studija na Pariškom sveučilištu stekao mnoge i vrlo utjecajne prijatelje. Neki od njih, kao i drugi njegovi suvremenici, ističu njegovu učenost, krepostan život i socijalnu osjetljivost.
Povjesničar i hagiograf dominikanac Bernard Gui o njemu piše da je bio čovjek veoma učen i dobar, tj. bio je učen i svet. Dominikanac Vilim Adam, misionar u Perziji i kasnije nadbiskup, ističe Kažotićevu ljubav prema siromaštvu i važnost slobodnoga, neuvjetovanoga propovijedanja. Zagrebački misal, napisan odmah nakon Kažotićeve smrti, donosi obrazac za misu bl. Augustina: »Na blagdan blaženog Augustina, nekoć biskupa zagrebačke Crkve, priznavaoca, velikog propovjednika i učitelja kada bude proglašen svetim.« Misal ističe Kažotićeve odlike velikoga propovjednika i učitelja. I u tim se dimenzijama uočava poveznica sa sv. Tomom. Promišljajući kvalitete propovjednika, Toma Akvinski ističe tri bitne: čvrstoća, da se ne bi udaljio od istine; jasnoća, da ne bude nejasan u naučavanju, i korisnost, da traži Božju, a ne svoju slavu. Propovjednik je privržen molitvi i studiju kojima prodire u otajstvo kako bi ga prenio drugima.
Milosrdan pogled prožet ljubavlju
Raspravljajući o hijerarhiji kreposti, sv. Toma piše da je »između svih kreposti koje se odnose na bližnjega milosrđe najizvrsnija krepost«. Njezina je zadaća darivati drugima i, ono što je najvažnije, ublažavati oskudicu drugih. Bogu je najugodnija žrtva milosrđe kojim se ublažava bijeda i oskudica potrebitih jer se činom milosrđa nadasve traži dobro bližnjega. Kontemplacija čini nesebičnim i osjetljivim za pravednost. Kažotićevi suvremenici i životopisci ističu da ga je krasio nesebičan i milosrdan pogled prožet ljubavlju, koji je prepoznavao potrebe i nevolje povjerena mu stada u biskupijama u Zagrebu i Luceri. Nastojao je ublažiti nevolje, borio se protiv svakoga oblika nepravde, za obranu prava siromašnih i prezrenih, zauzimao se za dostojanstvo ljudske osobe. Zaštitnik je socijalne pravde i društvene sloge.
Sin Crkve i prosvjetitelj naroda
Augustin Kažotić bio je zagrebački biskup od 1303. do 1322. Svim se žarom i neumornim radom dao na obnovu vjerskoga, moralnoga i kulturnoga života svoje prostrane biskupije. Proveo je liturgijsku obnovu, uveo obvezni zajednički časoslov za sve članove Stolnoga kaptola, unaprijedio liturgijsko pjevanje, brinuo se za izgradnju svojih svećenika, često obilazio svoju biskupiju, organizirao hodočašća, propovijedao, širio štovanje Blažene Djevice Marije, organizirao tri biskupijske sinode, branio prava i slobodu Crkve, prava siromašnih te mirio sukobljene strane. Prosvjetitelj naroda i organizator školstva u Zagrebu, biskup Kažotić obilno se koristio svojim prirodoznanstvenim i medicinskim saznanjima za poboljšanje higijenskih i zdravstvenih uvjeta života vjernika svoje biskupije. Reformirao je katedralnu školu i pokazao iznimnu socijalnu osjetljivost za siromašne učenike. Osnivao je i uzdržavao karitativne ustanove kako bi pomogao ljudima na marginama.
Preporoditelj talijanske biskupije
Djelatnost biskupa Kažotića u Luceri na jugu Italije nije bila usmjerena samo na obnovu grada, nego nadasve na duhovni i kršćanski preporod Lucere i cijele biskupije, nakon dugoga razdoblja islamske prisutnosti. Kažotić se pokazao kao preteča duha tolerancije, mirnodopskoga suživota između različitih naroda i religija. Poticao je ekumenizam i dijalog te ostao svijetli primjer mirotvorca, iskreno se uzdajući u obnoviteljsku snagu evanđelja.
Augustinov svetački lik prisutan je u pobožnosti vjernoga puka, kao i u liturgiji i umjetnosti sve do naših dana, a njegovo se štovanje sve više širi. Biskupija Lucera-Troia, Zagrebačka nadbiskupija i Hrvatska dominikanska provincija 2010. godine pokrenuli su postupak za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića.
Blaženi Augustin Kažotić, kao redovnik i biskup, u svojoj je osobi povezao brojne komponente važne i za naše vrijeme. On daje snažnu poruku o socijalnoj pravdi, razvoju i općem napretku, temeljnim vrijednostima i poštovanju dostojanstva ljudske osobe, očuvanju okoliša, o pitanjima praznovjerja i različitim oblicima idolopoklonstva te o bezobzirnom podmetanju laži i neistina s ciljem da se uništi čovjek. Spremno je podnosio trpljenja služeći Crkvi i braneći njezinu slobodu, iskazujući snažnu ljubav prema papi i Petrovoj stolici, njegujući iskrenu pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji. Augustin Kažotić je suvremen i danas. Svojim životom nadahnjuje i obvezuje, izaziva i potiče. Bio je biskup siromaha, dijaloga i mira, koji je povezivao pokrajine, narode i Crkve. Njegov je apostolski, učiteljski, prosvjetiteljski, obnoviteljski, prognanički i mučenički život na razini sveopće Crkve jasan putokaz autentične evanđeoske zauzetosti.
