Za ljude koji ne vole hladnoću, ona je izvor neugode pa osim tjelesnih reakcija utječe i na psihološko stanje osobe. Istraživanja pokazuju da hladnoća i smanjen broj sunčanih sati i dnevne svjetlosti može pridonijeti razvoju sezonskoga afektivnoga poremećaja koji karakterizira sniženo raspoloženje, povećani umor, problemi s koncentracijom, poremećaj spavanja, manjak energije, što može utjecati na motivaciju, pozornost i radnu sposobnost.
Istovremeno, psihološki čimbenici poput percepcije hladnoće i individualne otpornosti na hladnoću igraju ključnu ulogu u sposobnosti suočavanja s hladnim uvjetima. Hladnoća donosi brojne dobrobiti koje treba osvijestiti i iskoristiti. Redovita tjelesna aktivnost na niskim temperaturama prilagođava organizam hladnoći, jača imunološki sustav i povećava toleranciju na hladnoću. Dokazano je da povremeno izlaganje hladnoći stimulira imunološki sustav, povećavajući razinu bijelih krvnih stanica. Boravak na otvorenom i sudjelovanje u zimskim športovima smanjuju razinu stresa i povećavaju lučenje endorfina, hormona sreće. To može pomoći u prevladavanju sezonskoga afektivnoga poremećaja i smanjenoga raspoloženja. Za zdrave osobe tjelesna aktivnost na hladnom zraku poticajno djeluje na srčano-žilni sustav. Povećava kapacitet pluća, poboljšava cirkulaciju i pridonosi snižavanju krvnoga tlaka. Nadalje, šetnja po hladnoći pomaže boljemu snu, ali i boljoj koncentraciji i mentalnoj produktivnosti. Ipak, treba biti oprezan jer iznenadni prelazak iz toplih u hladne uvjete može uzrokovati stres za organizam. To je posebno opasno za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom ili osjetljivim krvnim žilama. Osobe s kardiovaskularnim bolestima mogu biti osjetljive na hladnoću, jer niske temperature povećavaju krvni tlak i opterećenje srca. Također, hladnoća može pogoršati simptome astme ili drugih respiratornih bolesti.
Osjećaj topline snažniji je zimi
No i primjena topline može djelovati preventivno protiv raznih bolesti. Toplina ima dokazanu ljekovitu vrijednost u zimskim mjesecima, kako za tjelesno tako i za mentalno zdravlje. Pravilna uporaba toplinskih terapija može ublažiti simptome raznih zdravstvenih problema. Na primjer, zagrijavanje dišnih putova inhalacijama toplom parom može smanjiti rizik od infekcija gornjih dišnih putova. Nadalje, redovita uporaba toplinskih terapija može poboljšati cirkulaciju, što pomaže u sprječavanju hladnih ekstremiteta. Toplinske terapije, kao što su tople kupke, termalne kompresije ili infracrvene saune, uzrokuju širenje krvnih žila (vazodilataciju), što povećava protok krvi i pridonosi boljemu prijenosu kisika i hranjivih tvari do tkiva. Poboljšanje cirkulacije može smanjiti bol i ukočenost, što je posebno korisno kod stanja poput artritisa ili kroničnih bolova u mišićima.
Osim tjelesnih beneficija, toplinske terapije potiču i otpuštanje endorfina, hormona koji stvaraju osjećaj ugode i smanjuju stres, što znatno pridonosi psihičkoj dobrobiti. Osjećaj ugode toploga nakon hladnoće snažniji je zimi. Konzumacija toplih napitaka, poput čajeva i juha, pomaže u zagrijavanju organizma iznutra. Nadalje, posebno je ugodan osjećaj topline nakon šetnje na hladnom zraku pri čemu se poboljšava ukupno raspoloženje putem umirujućega učinka na središnji živčani sustav. Kontrast toploga i hladnoga snažnije potiče oslobađanje endorfina, prirodnih hormona sreće, koji dodatno ublažavaju stres i tjeskobu. Redovita izloženost takvim promjenama temperature može imati dugoročne koristi za zdravlje, uključujući bolju termoregulaciju i povećanu otpornost na vanjske utjecaje.
TERMOFORI I OBLOZI Primjena toploga i hladnoga
