Kako odgovoriti onima koji ne razumiju komu se mole katolici?
Kako odgovoriti onima koji nas katolike optužuju da se klanjamo vjerskim predmetima i slikama umjesto da se u duhu klanjamo Gospodinu? Je li prikladno klečati pred oltarima, slikama Krista i Bogorodice, relikvijama svetaca?
Čitatelj Juraj
Prikladno je moliti ispred oltara, slika Krista i Bogorodice, kao i pred relikvijama svetaca bez obzira na molitveni stav, to jest stojimo li, sjedimo ili klečimo. Važna je molitvena nakana i sabranost u molitvi, a onima koji bi Vas optužili da se klanjate predmetima i slikama možete odgovoriti kao što smo i mi već odgovarali u ovoj rubrici. Naime, mi katolici znamo da je Isus Krist jedini spasitelj i da je dao život za sve nas kako bi nas otkupio, kao i da se pred slikama i kipovima svetaca ne molimo tim likovima, nego svetcima koje prikazuju. Stoga bi i Vaš odgovor mogao biti »katekizamski«.
Naime, tumačeći Božju zapovijed da sebi »ne pravimo urezana lika«, Katekizam Katoličke Crkve u brojevima od 2130 do 2132 ističe: »Ipak je Bog, već od Staroga zavjeta, naredio ili dopustio da se prave likovi koji bi simbolično vodili k spasenju po Utjelovljenoj Riječi: tako npr. mjedena zmija, Kovčeg Saveza i kerubi«, a »sedmi opći sabor u Niceji (god. 787.), polazeći od otajstva Utjelovljene Riječi, protiv ikonoboraca, opravdao je čašćenje ikonâ: ikonâ Kristovih, ali i Bogorodice, anđelâ i svih svetaca«. »Utjelovivši se, Božji je Sin otvorio novu ‘ekonomiju’ slikâ«, pa »kršćansko štovanje slika nije suprotno prvoj zapovijedi, koja zabranjuje kumire«. »Doista, ‘čast iskazana slici odnosi se na onoga koji je slikom prikazan’, i ‘tko štuje sliku, štuje osobu koja je na njoj prikazana’. Čast iskazana svetim slikama jest ‘čašćenje puno poštovanja’, a nipošto klanjanje, koje pripada samo Bogu. ‘Štovanje se ne iskazuje slikama uzetima u sebi, kao stvarima, nego ukoliko vode k utjelovljenom Bogu. Prema tome pokret duha prema slici ukoliko je slika ne staje na njoj, nego smjera k onome što slika predstavlja.’«
No ponekad ćete onima koji žele izvrtati te činjenice o našoj pobožnosti teško objasniti opisanu razliku, ali ne zato što bi ona bila neuočljiva, nego zato što je neki naši sugovornici katkada jednostavno ne žele ni čuti ni razumjeti ni prihvatiti, pa stoga i njihovo nerazumijevanje za našu vjerničku praksu obraćanja u molitvi svetcima proizlazi iz njihove nevoljkosti da prihvate naše tumačenje. No to Vas ne treba pokolebati ni u molitvi pred oltarima, slikama i relikvijama svetaca ni u objašnjavanju zašto to činite.
Kakve su klementinske mise?
Pozdrav. Nedavno sam u slovenskoj crkvi čula za klementinske mise, mise Muke Isusove. Ne znam o kakvim je misama riječ. Možete li mi pojasniti i odgovoriti?
Đurđa
Klementinske mise ili »mise trpljenja«, onako kako su predstavljene prema njemačkom izvorniku molitvenika »Molitve s obećanjima« na jednoj slovenskoj internetskoj stranici, odobrio je papa Klement XII. (1730. – 1740.), a slave se šest dana zaredom, kao što se gregorijanske mise slave 30 dana zaredom, na »korist i utjehu živima i mrtvima i na najveću hvalu, čast i zahvalu Bogu za bijedne duše u čistilištu«. Prema spomenutom tekstu, neki je vrlo učeni i pobožni isusovac često propovijedao o tome da će duša pokojnika – ako se za nju slavi šest misa šest dana – biti spašena nakon smrti od muka.
Tu su njegovu propovijed, nastavlja izvještaj, čule dvije vjernice i jedna su drugoj obećale da će ona koja preživi za preminulu dati slaviti tih šest misa, pa se uz to veže i pobožna legenda, ali i praksa prema kojoj svećenik slavi šest misa: prvu na čast nepravednoga uhićenja našega ljubljenoga spasitelja Isusa Krista, drugu na čast nepravedne osude koju je podnio, treću na čast nepravednoga izrugivanja Isusu, četvrtu na čast njegovih svetih rana, petu na čast njegova ukopa, a šestu na čast njegova uskrsnuća. Sve se mise slave na nakanu trenutačnoga oslobađanja duše od vječnih muka. Posjetili smo i tu internetsku stranicu na njemačkom jeziku i ondje pronašli da je »Marijanski krug blagoslova« (Marianischer Segenskreis) iz njemačke pokrajine Porajnje-Falačka posvećen tim misama, a djeluje uz »blagoslov Majke Crkve« i pratnju duhovnika.
