Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 15/13 s devet naknadnih izmjena i dopuna) propisuje da su mirovinski osigurane i određene osobe koje nisu u radnom odnosu, dakle formalno nezaposlene osobe, ali samo u određenim okolnostima koje propisuje zakon. Koje su to osobe i koje su iznimne okolnosti koje daju mogućnost ostvarivanja određenih mirovinskih prava propisuje se u člancima 19., 20. i 21. mirovinskoga zakona), a mogu se podijeliti na tri osnovne skupine.
I/ U čl. 19. st. 1. toč. 1. propisano je da su učenici i studenti koji za vrijeme praktične nastave, za vrijeme stručne prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata dožive ozljedu na radu ili profesionalnu bolest, mirovinski osigurani ako takva ozljeda ili bolest dovede do potpunoga ili djelomičnoga gubitka radne sposobnosti ili tjelesnoga oštećenja. Što to znači glede mogućnosti ostvarivanja prava?
Mogu ostvariti pravo na invalidsku mirovinu, ali i pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje. Za ta prava nije propisan nikakav uvjet prethodnoga mirovinskoga staža. Tjelesno se oštećenje priznaje kada nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinoga organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost bez obzira na to uzrokuje li ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti. Pravo na naknadu zbog tjelesnoga oštećenja može se ostvariti kada je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto, koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
U istom članku u stavku 1. i toč. 2. propisuje se da ista prava mogu ostvarivati i nezaposlene osobe koje su upućene na stručno osposobljavanje ili profesionalnu rehabilitaciju na koju ih je uputila nadležna služba zapošljavanja ako zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti nastupi potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti ili nastupi tjelesno oštećenje.
U točki 3. istoga članka proširuju se ista prava i na osobe na izdržavanju kazne zatvora, rada za opće dobro ili su pod primjenom sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskoga liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti ili odgojnih mjera, ali sve pod uvjetom da su obavljale određene poslove.
U istom članku 19., ali u stavku 2. propisuje se za osobe iz stavka 1. točka 1. (samo učenici i studenti) da se to odnosi i na državljane država članica Europske unije koji se nalaze na školovanju u Hrvatskoj, a na državljane trećih zemalja samo pod uvjetom uzajamnosti. Dakle ako je riječ o studentu iz Slovenije koji je na školovanju u Hrvatskoj, on može ostvariti prava.
Međutim, ako se radi o državljaninu iz Bosne i Hercegovine koji nema hrvatsko državljanstvo, invalidska mu se prava ne priznaju, osim ako ne postoji uzajamnost.
Nije izričito propisno, ali proizlazi zaključak da u slučaju naknadne smrti korisnika prava na invalidsku mirovinu (učenik, student i dr.) članovi njegove obitelji (udovica i djeca) mogu ostvarivati pravo na obiteljsku mirovinu. Zato će pitanje utvrđivanja postojanja uzajamnosti biti od posebne važnosti u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, ali i druge države koje nisu u sastavu Europske unije. Njima treba pribrojiti i brojne izbjeglice (učenike i studente) iz Ukrajine, koja nije u EU-u. Problemi će sigurno nastajati i treba ih predvidjeti, kako se ne bi po našem uhodanom običaju našli u čudu.
II/ Druga skupina osiguranih osoba pod određenim okolnostima definirana je člankom 20. mirovinskoga zakona, koje se podvode pod ozljede na radu kada je riječ o mirovinskim pravima. Ozljedom na radu u smislu odredaba toga članka smatra se i bolest koja nastane izravno i isključivo kao posljedica obavljanja određenih poslova.
U stavku 1. toč. 1. toga članka 20. propisuje se da osobe (neovisno o državljanstvu, prebivalištu ili boravištu – dakle i stranci i turisti) koje sudjeluju u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda (požar, poplava, potres) ili u spašavanju života građana ili radi otklanjanja materijalne štete koja prijeti imovini, koje su tom prigodom ozlijeđene (dakle kao ozljeda na radu) pa dođe do smanjenja radne sposobnosti zbog potpunoga ili djelomičnoga gubitka radne sposobnosti ili do tjelesnoga oštećenja, ostvaruju mirovinska prava po toj osnovi.
Točkom 2. toga članka propisano je da se to odnosi i na članove dobrovoljnih vatrogasnih društava kada sudjeluju u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugrožene požarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vježbu, kao i za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo.
Točkom 3. toga članka obuhvaćeni su i svi ostali hrvatski građani koji sudjeluju u obrani u skladu s propisima o obrani.
III/ Treća skupina osiguranih osoba kojima se priznaju prava zbog ozljeda na radu (članak 21.) osobe su koje na zahtjev državnih tijela pruže pomoć tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole pa zbog toga dođe do djelomičnoga ili potpunoga gubitka radne sposobnosti ili tjelesnoga oštećenja. U slučaju smrti korisnika mirovine po toj osnovi članovi obitelji (udovac i udovica i djeca) mogu ostvarivati prava na obiteljsku mirovinu.
