Iako se mjesec za mjesecom ruše toplinski rekordi te se posljedice klimatskih promjena osjećaju sve više, moćnicima je i dalje draži profit koji generiraju ratovi protiv čovjeka i prirode. Zemlja kao zajednička kuća »gori«, a sredstva, umjesto da se ulažu u mjere za obuzdavanje klimatskih promjena, prilagodbu i prehranu gladnih, i dalje se radije troše na oružje i uništavanje ljudi i okoliša. Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, Svjetska meteorološka organizacija i »Copernicus«, program Europske unije za promatranje Zemlje, objavili su izvješće o stanju klime u Europi za 2023. godinu, koje je pokazalo da se Europa zagrijava najbrže.
»Izvješće donosi zabrinjavajuće, ali očekivane trendove u promjeni klima na području Europe. Godina 2023. bila je godina ekstrema i rušenja klimatskih rekorda. Kada govorimo o temperaturi, ona je jedna od najtoplijih godina u Europi otkad postoje mjerenja, s iznadprosječnim temperaturama 11 mjeseci u godini. Zabilježen je rekordan broj dana s ekstremnim toplinskim stresom koji pridonosi povećanomu riziku za ljudsko zdravlje i život. Europa bilježi porast smrtnosti povezane s vrućinom za 30 posto u posljednjih 20 godina, a posebno su ranjivi stanovnici gradova«, objasnio je ravnatelj Državnoga hidrometeorološkoga zavoda (DHMZ) dr. Ivan Güttler. Temperatura raste i u Hrvatskoj te se svakih desetak godina neki dijelovi zagrijavaju za 0,3 – 0,5 Celzijevih stupnjeva. U ljeto 2023. pogodila su je čak tri toplinska vala, a projekcije upućuju na nastavak toga trenda. Kako klimatske promjene utječu na porast broja i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, Europa je u 2023. bila pogođena šumskim požarima, neka područja bila su suočena s produženim sušnim razdobljima, a druga su pogodile poplave i porast oborina.
Ravnatelj Državnoga hidrometeorološkoga zavoda (DHMZ) dr. Ivan Güttler: »Prošle godine zabilježen je rekordan udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, koji je iznosio čak 43 posto. Takve pozitivne pomake treba nastaviti i treba ih ubrzati«Promjena klime utječe i na hidrološki ciklus te se mijenja količina i raspodjela oborina, zbog čega bi na sjeveru Europe bilo sve kišnije, a jug bi bio sve suši. Uz to je očekivan porast razine mora, što utječe na eroziju obale, na priobalne ekosustave, na zdravlje ljudi, okoliš i gospodarstvo. No, unatoč svemu tomu, izvještaj donosi i neke pozitivne pomake, kaže dr. Güttler. »Prošle godine zabilježen je rekordan udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, koji je iznosio čak 43 posto. Takve pozitivne pomake treba nastaviti i treba ih ubrzati. Osim ublažavanja klimatskih promjena tranzicijom na niskougljično gospodarstvo, ključna je prilagodba zajednica na nove klimatske uvjete jačanjem njihove otpornosti na vremenske i hidrološke ekstreme. Klima se neizbježno mijenja i ne smijemo sjediti prekriženih ruku brojeći klimatske rekorde. Danas zaista imamo na raspolaganju velik broj tehnoloških rješenja i mogućnosti koji nam mogu pomoći u ublažavanju i prilagodbi na klimatske promjene i ekstreme.«
Neizdrživo za siromašne
Porast globalne temperature znanstvenicima nije neko iznenađenje jer su projekcije još krajem osamdesetih upućivale na to. Tako je 2023. godina završena s temperaturom 1,5 Celzijevih stupnjeva višom u odnosu na kraj 19. stoljeća. »To znači da se svijet zbog podizanja koncentracije stakleničkih plinova gorenjem ugljena, nafte i zemnoga plina te zbog promjena u upotrebi zemljišta, krčenja i propadanja šuma zagrijao za gotovo 1,5 Celzijevih stupnjeva u samo malo više od 100 godina. U prošlosti je takvo zagrijavanje prirodnim procesima trajalo nekoliko tisuća godina. Sada smo na putanji prema svijetu u kojem će klima biti nepovoljna za ljude i ekosustave, a prilagodba na intenzivnije suše, požare, toplinske valove, poplave, oluje i porast razine mora sve skuplja i neizvjesnija. Ograničenje porasta globalne temperature na 1,5 odnosno 2 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća, cilj postavljen Pariškim sporazumom, jedino je ostvariv ako se ubrza tranzicija na niskougljično gospodarstvo. Taj cilj izmiče te smo na putanji prema svijetu koji je topliji za gotovo 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. Kako bismo stakleničke plinove vratili na neto nula, svaka država i zajednica mora dati svoj doprinos«, upozorava ravnatelj DHMZ-a i dodaje da se istodobno treba kontinuirano prilagođavati tim novim klimatskim uvjetima kako bismo svoja dobra sačuvali od vremenskih i klimatskih ekstrema te ističe da svatko može pridonijeti smanjenju ugljičnoga otiska.
Posebno je pak važno ne zanemariti pitanje klimatske pravednosti jer štete i gubitci zbog toplinskih valova, poplava, požara i oluja, čak i bez klimatskih promjena, neizdrživ su teret siromašnim pojedincima, ali i zajednicama. Zajednice i države koje su najmanje pridonijele klimatskim promjenama, a najviše pate zbog njihovih posljedica, moraju dobiti potporu i resurse za suočavanje s tim izazovom, ističe dr. Güttler.
Porast toplinskih valova
Prošlo je ljeto bilo praćeno ekstremnim vremenskim događajima poput razornih oluja koje su poharale Hrvatsku, kao i susjednu Sloveniju. Kakvo će biti ljeto 2024. i kako se pripremiti na takve opasne vremenske događaje? »Prve procjene i prognoza signaliziraju da će ovo ljeto biti toplije od prosjeka, a što se oborina tiče nešto sušnije. Na globalnoj razini to je djelomično posljedica izlaska iz faze El Niňa, koji ima zagrijavajući učinak i koji se pojavio tijekom proljeća 2023. i trenutačno je u silaznoj fazi, međutim pridonijet će dodatnomu globalnomu porastu temperature u prvoj polovici 2024. Ta globalna dinamika u određenoj će mjeri utjecati i na vrijeme u Hrvatskoj. Zabrinjavajući je vrlo jasan signal porasta toplinskih valova koji se pojavljuju češće i sve su intenzivniji. Danas meteorolozi toplinske valove mogu prognozirati i tjedan dana unaprijed. Stoga su i ovdje ključni sustavi ranoga upozorenja.
Baš kao i u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, sustavi ranoga upozorenja omogućuju građanima i žurnim službama da se na vrijeme prilagode i pripreme te time smanje rizik i posljedice takvih ekstrema. Izdavanje pravodobnih upozorenja upravo je jedna od ključnih zadaća i nadležnosti DHMZ-a.« Zahvaljujući modernizaciji meteorološke motriteljske mreže, Hrvatska je danas u cijelosti pokrivena radarskim mjerenjima, što pruža najdetaljnije informacije o vremenskih prilikama u realnom vremenu. Najbolja je priprema informiranost, a svi potrebni podatci nalaze se na mrežnoj stranici DHMZ-a.
Ojačati sustave obrane od poplava
No s obzirom na sporost u provedbi mjera za ograničavanje emisija stakleničkih plinova, je li se zakasnilo i može li se postići cilj Pariškoga sporazuma? »Globalno zagrijavanje možemo zaustaviti, no taj će put u optimističkom scenariju trajati nekoliko desetljeća. Usporedno će jačati nužnost prilagodbe na rastuće klimatske promjene sve dok ne stabiliziramo koncentraciju stakleničkih plinova. Najgore je pasti u defetizam i katastrofično razmišljanje. Već danas imamo na raspolaganju rješenja koja trend globalnoga zatopljenja mogu zadržati na razinama na kojima se možemo prilagoditi uz minimalne gubitke i štete. Iako posljednjih godina bilježimo rast svih stakleničkih plinova u atmosferi, postoje i pozitivni pomaci na koje se treba koncentrirati. Cijene solarnih panela pale su na razine koje su znatno konkurentnije od proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva. Mjere energetske učinkovitosti olakšavaju zelenu tranziciju te jačaju sustavi prilagodbe na klimatske promjene i očuvanja bioraznolikosti. Bitno je dalje graditi na ovim pozitivnim promjenama i potaknuti njihov brži napredak te ojačati sustave obrane od poplava, požara, sustave ranoga upozorenja na vremenske ekstreme. Jedino je rješenje za izazove koje nam donose klimatske promjene ubrzanje tranzicije naših društava, gospodarstva i zajednica prema klimatski neutralnoj i niskougljičnoj budućnosti. To je također budućnost u kojoj zdravu hranu i čistu energiju proizvodimo sami u Hrvatskoj i na taj način jačamo otpornost našega društva«, zaključuje dr. Güttler.
