Crkva u Hrvatskoj povlaštena je što je proteklih šest desetljeća kao suputnika i oslonac u širenju radosne vijesti imala najprije katolički dvotjednik, a od 1985. godine tjednik Glas Koncila. U ovoj godini, kada se navršava 60. obljetnica prvoga broja Glasa Koncila, tiskanoga s nadnevkom 29. rujna 1963., čestitam svim djelatnicima, suradnicima i čitateljima Glasa Koncila taj visoki jubilej.
Lako bismo mogli ustvrditi da Glasa Koncila ne bi bilo bez koncilske obnove Crkve, ali i da je u koncilskoj obnovi Crkve u hrvatskom narodu važnu, često i nezamjenjivu ulogu imao upravo Glas Koncila. Koncilska je obnova autentična u mjeri u kojoj vodi prema crkvenomu zajedništvu, a upravo je Glas Koncila često bio protagonist u poticanju toga zajedništva. Poticatelj nije bio samo na stranicama novina, nego i kao ustanova Zagrebačke nadbiskupije u kojoj je snažno uporište imala i višegodišnja crkvena proslava Trinaest stoljeća kršćanstva na hrvatskom tlu u sedamdesetima i osamdesetima.
U prebiranju događaja iz druge polovice 20. stoljeća pa do prijelaza u 21. stoljeće moglo bi se reći da je Glas Koncila na neki način pokazivao »novo lice Crkve«, kako je i sam kao moto stavio te riječi na prvo mjesto na prvoj stranici. Nastao je na temelju oduševljenja Drugim vatikanskim koncilom koje su brojnim čitateljima najprije prenosili franjevci s Kaptola pokrenuvši 1962. bilten »Glas s Koncila«. Godinu dana kasnije nastale su novine »Glas Koncila« čije je uređivanje povjereno svećenicima, rimokatoličkim i grkokatoličkim, pod formalnim okriljem Nadbiskupskoga duhovnoga stola. U njemu su osim svećenika i biskupa radili i surađivali brojni redovnici i redovnice, hrabri laici i laikinje, a stranice su bile prostor u kojem su se mogli izraziti velikani teologije i kulture, kako iz Hrvatske tako i iz svijeta. List je sa svojim urednicima i suradnicima bio često proganjan i omalovažavan – upravo kao i Crkva u to doba.
Vrijeme u koje je dosad bilo uronjeno djelovanje katoličkoga lista Glasa Koncila bilo je praćeno potragom za Istinom. S povijesnim odmakom može se reći da je crkveno poštovanje prema njegovu djelovanju, koje je uvelike nadilazilo granice bivše države, pokazalo da je u tom pothvatu list i uspijevao.
U komunističko doba, kada se promicala samo jedna službena »istina« i kad je bilo poželjno samo jedno, ideološko zajedništvo, Glas Koncila hrabro je otkrivao pravu istinu i poticao stvaranje vjerničkoga zajedništva. Nakon demokratskih promjena, u doba Domovinskoga rata i poraća, zadaća mu je bila afirmirati koncilsko načelo da je Crkva odvojena od države, no ne i od društva. U 21. stoljeću, kada su se razmahivale nove ideologije koje su počele društveno i demografski osiromašivati hrvatsko društvo, Glas Koncila primio je novu zadaću, koja je, uz profesionalno djelovanje temeljeno na vjerodostojnoj informaciji i katoličkoj formaciji čitatelja, značila poticati novo zajedništvo i novu osobnu i kolektivnu hrabrost u duhovnoj obnovi, koja redovito polazi od obitelji.
Suvremeno doba pred Glas Koncila stavlja veće izazove od tehnologijskih, koji se ne odnose samo na digitalizaciju, porast sudjelovanja vjernika na društvenim mrežama i življenje u »virtualnoj stvarnosti« uopće. Izazov je, naime, utoliko veći što uz brzi razvoj digitalnih tehnologija koje ljudima umnogome olakšavaju život, potraga za Istinom često, paradoksalno, postaje teža, što prate i veći napori u očuvanju autentičnoga katoličkoga nauka.
Danas, u doba velikih napetosti, polarizacija i suprotstavljanja, treba tako komunicirati da »onaj tko nas čita ili sluša može razumjeti naše dioništvo u radostima i strahovima, nadama i patnjama žena i muškaraca našega vremena« (Poruka pape Franje za 57. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, 2023.). U takvim okolnostima i za buduće djelovanje Glasa Koncila ne će nedostajati izazova.
Neka sve koji ga stvaraju i one koji ga čitaju prati zagovor zaštitnice Glasa Koncila crkvene naučiteljice sv. Male Terezije i bl. kardinala Alojzija Stepinca!
