Dok su milijuni iz dana u dan, zdušno navijajući, pratili Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru, nešto sjevernije, u Kanadi, uz daleko manje pozornosti od 7. do 19. prosinca održana je 15. konferencija stranaka Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti (COP15). Konferencija se održava svake druge godine te okuplja predstavnike svih država stranaka Konvencije – 196 država stranaka i dvije države sa statusom promatrača (SAD i Sveta Stolica). U svom je uvodnom govoru glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio da je COP15 prilika da se zaustavi daljnje uništavanje prirode, o kojoj ovisi i budućnost čovječanstva. Države svijeta imale su se prilike dogovoriti o budućnosti odnosa čovječanstva s prirodom – tim sustavom za održavanje života na Zemlji protiv kojega se vodi rat. Prema ekosustavima se, istaknuo je, ponaša kao da su igrališta za stjecanje profita – ljudske aktivnosti pustoše nekad bujne šume i džungle, obradivo zemljište, rijeke, jezera, mora i oceane. Zemlja, zrak i voda zatrovani su kemikalijama i pesticidima te zagušeni plastikom. Ovisnost o fosilnim gorivima za posljedicu ostavlja klimatski kaos, a neodrživa proizvodnja i, kako je rekao Guterres, monstruozne potrošačke navike degradiraju svijet.
»Čovječanstvo je postalo oružje masovnoga izumiranja, s milijunima vrsta u opasnosti da zauvijek nestanu. Sva ta destrukcija ima veliku cijenu.« Ta je cijena izražena u izgubljenim radnim mjestima, ekonomskoj devastaciji, rastućoj gladi, sve većim troškovima hrane, vode i energije, bolestima i degradacijom planeta. Rat čovječanstava protiv prirode u konačnici je rat protiv nas samih te su stoga obuzdavanje klimatskih promjena i zaštita bioraznolikosti dvije strane iste medalje.
Potreban je i dramatični iskorak u aktivnostima obuzdavanja klimatskih promjena, posebice prijelaza na obnovljive izvore energije. »Tužna je istina da smo napravili nered u našem svijetu. Ne možemo prebaciti odgovornost na našu djecu da to očiste. Zaboravite snove nekih milijardera. Ne postoji planet B. Samo ulaganjem u planet Zemlju možemo zaštititi svoju budućnost. Vrijeme je da svijet usvoji ambiciozan okvir bioraznolikosti, istinski mirovni pakt s prirodom, kako bi se osigurala zelena, zdrava budućnost za sve«, zaključio je Gutteres.
Naime, bioraznolikost, odnosno raznolikost cjelokupnoga života na Zemlji, gubi se alarmantnom brzinom, ekosustavi su u velikom padu, milijunima biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje, a genetska raznolikost nestaje. Pritom se zaboravlja da je upravo bioraznolikost ključna za opstanak čovječanstva te za očuvanje zdravoga planeta i gospodarski napredak, ona je temelj ljudskoga blagostanja i izvor sredstava za život, poput bitnih resursa i funkcija ekosustava koji održavaju ljudski život, uključujući proizvodnju hrane, pročišćavanje zraka i vode te stabilizaciju klime.
Više od polovice globalnoga BDP-a ovisi o prirodi i uslugama ekosustava. Zdravi ekosustavi vrlo su važni zbog usluga koje nam pružaju (oprašivanje, pročišćavanje vode, kvaliteta zraka, obrana od poplava i dr.). Oko 85 posto biljaka na planetu ovisi o oprašivanju divljim životinjama, a o ulozi oprašivača za sigurnost hrane dovoljno govori činjenica da 75 posto poljoprivrednih usjeva treba oprašivače. Unatoč tomu što znanost jasno upozorava na to koliko smo ovisni o njezinu očuvanju, bioraznolikost se gubi alarmantnom brzinom. Globalno je prosječno oko 25 posto vrsta ocijenjeno kao ugroženo, iz čega proizlazi da se oko milijun vrsta nalazi pred izumiranjem.
Da bi se to promijenilo, potrebna je transformacija cjelokupnoga društva. Procjene pokazuju da je za ispravno očuvanje prirode potrebno 700 milijardi dolara godišnje. To je otprilike trećina iznosa koji svijet godišnje troši na – oružje.
COP15 u Montrealu okupio je predstavnike 188 država stranaka Konvencije koji su nakon gotovo četiri godine rasprave usvojili Globalni okvir za bioraznolikost te su dogovoreni zajednički globalni ciljevi za očuvanje bioraznolikosti do 2030. To je globalni okvir za veoma potrebnu hitnu promjenu načina na koji se odnosimo prema prirodi/bioraznolikosti. Kako ističu u Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja, čija je delegacija sudjelovala u radu konferencije, riječ je o dokumentu od velike važnosti jer je odgovor na izvještaj »Globalna procjena bioraznolikosti i usluga ekosustava« Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES), koji je utvrdio da današnji način života dugoročno nije održiv te da su potrebne hitne i korjenite promjene čovjekova odnosa prema prirodi. Prema tom izvješću, znatno je promijenjeno 75 posto kopna i oko 66 posto svjetskih mora, s tim da su ti trendovi manje izraženi u područjima kojima upravljaju autohtoni narodi i lokalne zajednice. Više od 30 posto morskoga ribljega fonda prelovljeno je, 60 posto ulova je na granici održivosti, a samo 7 posto ulova unutar je održivih granica. Urbana se područja šire te su se od početka devedesetih do danas udvostručila. Onečišćenje plastikom povećalo se 10 puta od 1980., poljoprivredne površine šire se i pritom se gube prašumski ekosustavi te se danas više od trećina kopnene površine Zemlje i oko 75 posto slatkovodnih resursa rabi za proizvodnju hrane i uzgoj stoke.
Usvojeni Globalni okvir za bioraznolikost sastoji se od četiri strateška i 23 specifična cilja, a usvojen je i niz dokumenata koji su potpora njegovoj provedbi. Među ostalim, specifičnim ciljem »19« predviđeno je povećanje međunarodnih financijskih ulaganja u bioraznolikost na najmanje 20 milijardi dolara godišnje do 2025., odnosno najmanje 30 milijardi dolara godišnje do 2030.
U Montrealu je postignut globalni kompromis između razvijenih država i zemalja u razvoju. Hrvatska se kao članica EU-a zauzimala za donošenje mjerljivih ciljeva i visoku ambiciju kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na globalnu krizu bioraznolikosti, a unatoč nužnim kompromisima, iz Ministarstva poručuju da možemo biti zadovoljni postignutim. Predviđa se zaštita 30 posto globalnoga kopna i mora, posebno područja vrlo vrijednih za očuvanje bioraznolikosti i očuvanje usluga ekosustava. Dogovorena je restauracija 30 posto svjetskoga degradiranoga zemljišta, smanjenje rizika od pesticida, smanjenje globalnoga otpada od hrane, smanjenje i reforma poticaja koji štete bioraznolikosti i povećanje pozitivnih poticaja za očuvanje bioraznolikosti i održivu uporabu, smanjenje za polovicu stope unosa i uspostave invazivnih stranih vrsta, zaustavljanje izumiranja ugroženih vrsta i znatno smanjenje rizika od izumiranja, kao i očuvanje i restauracija genetske raznolikosti unutar i između populacija zavičajnih vrsta.
Svatko može malim promjenama u svakodnevnim navikama (transport, kupnja, smanjenje otpada i potrošnje energije itd.) pridonijeti zaštiti bioraznolikosti, a Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja pokrenulo je kampanju »Poslušaj glas prirode« u sklopu koje je izrađena mrežna stranica na kojoj se mogu pronaći i savjeti kako je očuvati: https://glasprirode.hr/aktiviraj-se/. Globalni okvir za bioraznolikost pandan je Pariškomu sporazumu o smanjivanju emisija stakleničkih plinova odgovornih za promjenu klime, a jesu li ti sporazumi kojima su politički vođe država svijeta preuzeli odgovornost za budućnost planeta i svih koji će na njemu obitavati dogovoreni na vrijeme i s punom voljom da ih se i provede ili će ostati samo mrtvo slovo na papiru, pokazat će budućnost – ne tako daleka.
