Ožujak je mjesec u kojem zima mjesto prepušta proljeću, čiji dolazak i buđenje prirode bojama i mirisom veselo najavljuju proljetnice, a glasnim cvrkutom ptice. U tom mjesecu »pada« i nekoliko važnih datuma za očuvanje prirode koje su Ujedinjeni narodi ustanovili kako bi podsjetili na to koliko je priroda važna za opstanak života na Zemlji – Svjetski dan divljih vrsta, Međunarodni dan šuma i Svjetski dan voda.
Svijet financijski ovisi o prirodi
Svjetski dan divljih vrsta slavi se 3. ožujka s ciljem podizanja svijesti o važnosti divljih vrsta za održanje ekosustava na Zemlji, koji su ključni i za opstanak čovječanstva. Ljudi diljem svijeta oslanjaju se na divlje vrste – za hranu, gorivo, lijekove, stanovanje ili odjeću. Divlje vrste biljaka i životnija sastavni su dio velike mreže života koja obavija Zemlju. Ove je godine tema »Financiranje očuvanja divljih vrsta: ulaganje u ljude i planet« s obzirom na to da je potrebno učinkovitije i održivije financiranje očuvanja divljih vrsta, koje je ujedno ulaganje u budućnost za ljude i planet. Trenutačna izdvajanja nisu dostatna da bi se postigli ciljevi očuvanja bioraznolikosti, unatoč tomu što više od pola svjetskoga BDP-a ovisi o prirodi, zbog čega je gubitak bioraznolikosti velika prijetnja i financijskoj stabilnosti.
Primjerice, u nekim zemljama ribarstvo u BDP-u sudjeluje s više od 10 posto, iako je više od trećine morskih ribljih stokova prelovljeno, što dovodi do nezaposlenosti, poremećaja u ekonomijama i ilegalnih ribolovnih praksa. Divlje vrste obitavaju u ekosustavima diljem Zemlje, a svako stanište pruža specifične uvjete potrebne za opstanak određenih vrsta. Nažalost, mnoga staništa danas su ugrožena zbog intenzivnih promjena kao što su deforestacija, urbanizacija, onečišćenje, strane invazivne vrste i klimatske promjene. Divlje vrste koje prirodno obitavaju u određenom staništu održavaju ekosustave, reguliraju prirodne procese i podupiru biološku raznolikost, čime omogućuju osnovne usluge ekosustava koje trebaju i ljudi. Procjenjuje se da na globalnoj razini više od milijun vrsta prijeti izumiranje. Tako u povodu Svjetskoga dana divljih vrsta iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upozoravaju da se očuvanje zavičajnih divljih vrsta osigurava uspostavom ili održavanjem njihova povoljnoga stanja u prirodi. Zato je zabranjeno istrijebiti zavičajnu divlju vrstu, smanjiti broj jedinki u pojedinoj populaciji, smanjiti ili oštetiti staništa ili pogoršati njezine životne uvjete.
Bogatstvo Lijepe Naše
Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih zemalja u Europi po biološkoj raznolikosti. To može zahvaliti svojemu specifičnomu geografskomu položaju na razmeđu triju biogeografskih regija, od kojih svaku karakteriziraju posebni ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti. Tako velika raznolikost staništa kao posljedicu ima i veliko bogatstvo divljih vrsta te je dosad poznato njih oko 40 000, od čega je većina – oko 25 000 – beskralježnjaka, iako se pretpostavlja da je broj vrsta koje obitavaju u Hrvatskoj čak i znatno veći. Naime, svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste. To bogatstvo divljih vrsta ne odnosi se samo na njihovu raznolikost, nego i na brojne endeme – vrste koje žive na nekom malom području i nigdje više – a glavni su centri endemske flore planine Velebit i Biokovo. Endemska je fauna pak najzastupljenija u podzemnim staništima koje nastavaju špiljski beskralješnjaci i čovječja ribica, zatim otoci na kojima obitavaju gušteri i puževi te u krškim rijekama jadranskoga slijeva gdje se nalaze gaovice i glavočići.
Smanjivanje pritiska
Želi li se očuvati to živo blago koje pruža mnoštvo usluga potrebnih za održanje i čovjekova života, trebalo bi mijenjati neke od svakodnevnih čovjekovih navika. Svatko može pridonijeti očuvanju divljih vrsta, pojašnjava Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, i to na razne načine. Za očuvanje prirodnih staništa tako se predlaže smanjenje potrošnje papira i drvenih proizvoda, sadnja autohtonih biljaka koje podupiru domaće ekosustave te smanjenje uporabe plastike, održavanje okoliša čistim i bez otpada koji može ugroziti divlje životinje. Očuvanju divljih vrsta može se pridonijeti i smanjenjem osobnoga ekološkoga otiska tako da se koriste ekološki prihvatljivi proizvodi i izbjegava upotreba plastike za jednokratnu uporabu, štedi voda i energija kako bi se smanjio pritisak na prirodne resurse te prakticira odgovorna potrošnja na način da se kupuju proizvodi koji nisu povezani s uništavanjem staništa ili krivolovom. Uz to je poželjno i odgovorno ponašanje u prirodi koje podrazumijeva da se divlje životinje u njihovu prirodnom staništu ne uznemiravaju i ne hrane jer to može promijeniti njihove prirodne navike, zatim pravilno odlaganje otpada te prijavljivanje ilegalnih postupaka, poput krivolova i uništavanja staništa.
Nogomet i palmino ulje
Na prvi dan proljeća, 21. ožujka, slavi se Međunarodni dan šuma – ove godine tema je »Šume i hrana«, kojom se podsjeća na ključnu ulogu šuma u osiguranju prehrane. Šume također osiguravaju gorivo, izvor su prihoda i zapošljavanja, ali isto tako pridonose plodnosti tla, štite vodne resurse te su stanište bioraznolikosti, uključujući oprašivače, zbog čega su važne za poljoprivredu, a imaju i važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena zbog skladištenja ugljikova dioksida. Šume su dom 60 000 vrsta drveća, 80 posto vrsta vodozemaca i 75 posto vrsta ptica. U nekim zemljama i regijama šume i drveće osiguravaju oko 20 posto prihoda ruralnim kućanstvima, omogućujući pristup hranjivoj i raznolikoj prehrani, osobito za najsiromašnija kućanstva. Unatoč tomu, svake godine čovječanstvo iskrči 10 milijuna hektara šuma za uzgoj stoke i usjeva te proizvodnju papira, a 96 posto deforestacije događa se u tropskim šumama. Globalna potražnja za govedinom odgovorna je za 41 posto deforstacije, a šume nestaju i zbog proizvodnje palmina ulja koja raznolikost šumskoga ekosustava zamjenjuje jednoličnim plantažama monokulture. Palmino ulje upotrebljava se u više od dvije trećine prehrambenih proizvoda, od biljnoga ulja, čokolade i keksa do sapuna i šampona. Da bi se zadovoljila potražnja za palminim uljem, svaki sat raskrči se površina šumskoga zemljišta veličine 300 nogometnih igrališta za podizanje plantaža, čime se uništava stanište kritično ugroženih vrsta poput orangutana i sumatranskoga tigra.
Zahvalnost Bogu
Dan nakon Međunarodnoga dana šuma slavi se i Svjetski dan voda – 22. ožujka, kako bi se upozorilo na važnost vode, kao i na to da 2,2 milijarde ljudi nema pristup vodi sigurnoj za piće. Ove je godine tema »Očuvanje ledenjaka«. Naime, kako raste globalna temperatura, ledenjaci se ubrzano tope, ometajući tokove voda, zbog čega su milijuni pogođeni poplavama, sušama i podizanjem razine mora. Da bi se usporilo njihovo otapanje, treba smanjiti emisije stakleničkih plinova. Ledenjaci su ključni za održanje života jer je njihova otopljena voda izvor pitke vode, važna je za poljoprivredu, industriju, kao i za zdrave ekosustave.
Ovi dani podsjetnik su na to koliko je priroda važna, a ulazak u korizmu prilika je vjernicima za dublje promišljanje svojega odnosa prema tomu daru koji im je na čuvanje povjerio Bog, a prema kojemu se (pre)često ljudi tako nezahvalno odnose. Korizma je stoga pravo vrijeme za rast u odgovornosti prema zajedničkomu domu, koja se manifestira i promjenama u svakodnevnom životu, odričući se pošasti konzumerizma i usvajajući jednostavnije i održivije životne stilove, čime se iskazuje briga za ljude i Zemlju te zahvalnost Bogu.
