Majka Božja – žena odjevena u haljinu
Posjetio sam crkvu Majke Božje Lurdske u Zagrebu i ostao nemalo iznenađen kada sam na mozaiku u glavnom oltaru primijetio Blaženu Djevicu Mariju koja je odjevena u hlače. Nikada takav prikaz Marije ranije nisam vidio, a obišao sam mnoge crkve u Hrvatskoj i Europi… Marija se uvijek i svagdje prikazuje u haljini. Znate li nešto više o tome i je li prikladno Mariju tako prikazivati?
Tomislav P.
Na službenim stranicama župe Majke Božje Lurdske u Zagrebu nismo uspjeli pronaći liturgijsko ni umjetničko tumačenje mozaika koji spominjete, premda smo si dali truda u pretraživanju stranice. No, bilo kako bilo, mi ne bismo rekli da je Majka Božje odjevena u hlače, premda ste Vi stekli takav dojam. Pomno smo promotrili fotografiju koju i Vi možete pronaći na društvenim mrežama, tj. na Facebook profilu župe. Nama se čini da je Marija na tom mozaiku, kao i u ostalim povijesnim prikazima, prikazana odjevena u haljinu, s time da na sebi ima plašt, a kako je nagnuta, možda ta spuštena haljina (Vama) ostavlja dojam kao da je riječ o hlačama. Članak »Marija u kršćanskoj ikonografiji – Isječci iz duhovnosti i umjetnosti« koji je za »Živo vrelo« napisao liturgičar dr. fra Ante Crnčević potvrđuje naše razmišljanje o Mariji kao »ženi odjevenoj u haljinu«, a i Vama može biti vrlo poučan tekst o nastanku i načinu prikazivanja Blažene Djevice Marije u kršćanskoj umjetnosti. Dr. Crnčević navodi da se »najprije u Siriji ustalio način prikazivanja žene u dugoj haljini, opasane oko struka pojasom, a preko glave joj prevjes koji preko ramena pada na grudi i niz leđa«.
»U takvome ruhu možemo susresti u ono doba prikaze i drugih ženskih likova, ali kršćanska ikonografija vrlo rano usustavljuje kanon boja koji slijedi u prikazivanju Blažene Djevice Marije, pri čemu se kao konstante razaznaju plava, purpurna i zlatna boja. Do četvrtoga stoljeća zlatna i purpurna boja bile su nositeljice poglavito imperatorskoga dostojanstva i časti, a kršćanska ih ikonografija pridjeva Kristu, a uskoro i njegovoj Majci.« Prikazujuću ukratko povijesni razvoj marijanske ikonografije, dr. Crnčević nigdje ne spominje da bi se Marija prikazivala odjevena u hlače te zaključuje da bi umjetnost trebala biti »ucijepljena u nauk Crkve, u zdravu predaju i u pobožnost koja izgrađuje«, što je onda i poticaj i poziv svim umjetnicima koji danas prikazuju Mariju.
Crkva, demokracija i hijerarhijsko služenje
U nedavnoj raspravi o sinodnosti jedna je kolegica izrekla mišljenje da je i za Crkvu bolje da njeguje demokratski duh uključivosti, umjesto hijerarhijskoga vođenja Crkve. Vjerojatno ponukana duhom vremena, to je izjavila. Zar se ne bi obezvrijedili temelji Crkve kada bi se crkvena hijerarhija koja nosi ulogu poučavanja i brige u Crkvi stavila po strani?
Čitateljica
Mogli bismo se zapravo pitati kako protumačiti i je li »demokratski duh uključivosti« protivan hijerarhijskomu ustroju i zašto. No podsjetit ćemo da izraz hijerarhija potječe od grčkoga i da znači doslovno »sveta vlast« (hiera arhe), a u teološkom govoru – kako u Enciklopedijskom teološkom rječniku tumači Marcello Semeraro – taj izraz označuje »službu koja u Crkvi, prema jedinstvu ustrojenu od tijela i glave, uprisutnjuje nevidljivoga Gospodina; u osobnom smislu pak označuje one koji u ime Krista i njegovom ovlašću obavljaju u Crkvi službu pastira kao učitelja vjere, svećenika svetoga bogoštovlja i službenika upravljanja«. »To su na prvome mjestu biskupi, međusobno sjedinjeni pod autoritetom Rimskoga biskupa, Petrova nasljednika.«
Crkvena predaja kaže da su nasljednici apostola biskupi, piše Semeraro i objašnjava da hijerarhiju prije svega čine »Rimski biskup i biskupi, koji zajedno s njime i pod njegovim autoritetom tvore Biskupski kolegij ili zbor«, a njihova je služba nazvana »hijerarhijsko služenje ili služba«, što je »izraz pod kojim se podrazumijeva dostojanstvo i vlasti koju obnašaju, kao i duh i način izvršavanja«. »U općoj Crkvi takvu hijerarhijsku službu obavlja osobno Rimski biskup, a kolegijalno red biskupa«, u hijerarhijskoj službi biskupskoga reda »surađuju prezbiteri u službi Riječi, bogoštovlja i upravljanja, povezani s biskupima ontološkim vezom utemeljenim na svetome redu«. Prema Lumen Gentium 29 »na nižem hijerarhijskom stupnju stoje đakoni; na njih se polažu ruke ‘ne za svećeništvo, nego za služenje«, pa hijerarhiju u Crkvi »čine oni koji su primili sakrament svetoga reda« i Crkva je hijerarhijski, a ne demokratski ustrojena, što ne znači da se u Crkvi ne čuje i glas vjernika, i to na različite načine i u različitim prigodama, pa i u sinodskom kontekstu koji spominjete u pitanju.
